Kome idu glasovi nesvrstanih partija

Dimitrije Bukvić

26. 02. 2017. 17:55

Илустрација (Фото Фонет)

Posle Saše Radulovića, i Nenad Čanak je stao na stranu Borisa Tadića i Čedomira Jovanovića da demokratska opozicija treba da ima jednog kandidata na predstojećim predsedničkim izborima. Lider DJB-a se pridružio apelima LDP-a i SDS-a da se Saša Janković i Vuk Jeremić dogovore oko toga ko će od njih biti zajednički opozicioni predsednički kandidat. A predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine poručuje da će sve učiniti da Vučić ne bude predsednik, jer smatra da to ne bi bilo dobro za Srbiju, ali ni zdravo za demokratiju.

Sudeći po rezultatima prošlogodišnjih izbora, ove četiri političke opcije imaju više od deset odsto podrške u biračkom telu i analitičari se ne ustručavaju da prognoziraju kome bi se ti glasovi prelili ukoliko ne dođe do dogovora dvojice kandidata – Jeremića i Jankovića, što je, prema mišljenju Đorđa Vukovića iz Cesida, sasvim izvesna opcija.

U prilog najavi da će DJB imati svog kandidata ako se Janković i Jeremić ne dogovore, Saša Radulović izneo je i procenu raspoloženja u njegovim redovima. Lider tog pokreta, naime, kazao je da 40 odsto glasača DJB-a podržava Jankovića i još toliko njih Jeremića. Uz ogradu da nije jasno da li su te tvrdnje iskustveno zasnovane, direktor Agencije „Faktor plus” Vladimir Pejić procenjuje da bi to moglo približno da odgovara činjeničnom stanju, ali ga ne bi začudilo da glasačko telo DJB-a možda nešto više gravitira ka Jankoviću.

„Ali, ni DJB, ni SDS, ni LDP ne raspolažu pravom da kažu da su to ekskluzivno njihovi birači. Jer, to su slične političke opcije, čije se biračko telo od jednih do drugih izbora pomalo preliva. Stoga, budući da nije reč o čvrstim glasovima, ne može se u ovom trenutku proceniti da li bi u postojećim okolnostima od njih više profitirao Janković ili Jeremić”, odgovara Pejić na pitanje našeg lista kome bi se prelili glasovi ove četiri opcije.

U intervjuu za radio „Dojče vele” Đorđe Vuković je ocenio da su male šanse da srpska opozicija izađe s jednim kandidatom, a čak i da to uspe, „on najverovatnije neće moći da pobedi kandidata vladajuće stranke”. Kao remetilačke faktore Vuković je naveo raznorodnost opozicije, sujetu njenih lidera i nezainteresovanost stranog faktora da je finansira kao što je činio 2000. godine. Dodatni problem u slučaju Jankovića i Jeremića, prema njegovom mišljenju, jeste to što ni Jeremić ni Janković nisu kandidati stranaka, pa nema partijske motivacije koja bi građane nagonila da iz „apstinencije pređu u participaciju”. Slično razmišlja i Srđan Bogosavljević iz „Ipsosa”, koji za naš list kaže da je teško aktivirati birače čije stranke ne učestvuju na izborima. Upravo zato, prema njegovom mišljenju, ako se Janković i Jeremić ne dogovore, možda neće samo DJB imati svog kandidata, već još neke od preostale tri „nesvrstane” partije.

Ukoliko, pak, do toga ne dođe, a obojica kandidata ostanu u trci, dodaje on, teško je dati i vrlo grube procene o tome da li bi od „nesvrstanih” profitirao Janković ili Jeremić.

„Teško je govoriti o tome. Primera radi, biračko telo DJB-a je mlado i nezadovoljno, ne samo sadašnjom, već i prethodnom vlašću. Možda bi oni baš zato pre mogli da odu prema Jankoviću, jer je nov, za razliku od Jeremića, koji je bio deo te vlasti koju oni opažaju kao negativnu. Najzad, i DJB je na taj stav, koji glasi ’dosta je bilo’, dobio toliko glasova prošle godine”, ocenjuje Bogosavljević.

Uz ogradu da je reč o vrlo grubim procenama, on dodaje da bi se i od glasača LSV-a i LDP-a moglo očekivati da budu bliži Jankoviću, dok bi najveći problem da se opredele imali birači SDS-a Borisa Tadića.

„S jedne strane, oni bi mogli da budu naklonjeniji Jeremiću, mada je i on iz DS-a predvođenog Tadićem otišao posle svađe, nakon koje mu je iz te stranke upućeno dosta ružnih reči”, objašnjava Bogosavljević.

Za ove četiri partije dodatni problem, sve i da nađu svoje kandidate, biće to što su Jeremić i Janković uveliko u trci, ocenjuje Pejić.

„S druge strane, budući da se Janković donekle vezuje za DS, upravo bi ta stranka mogla delimično da profitira”, zaključuje Pejić, sugerišući da bi demokrate mogle da na duži rok zadrže glasače LDP-a, SDS-a, DJB-a i LSV-a koji se preliju u korist donedavnog ombudsmana.