Dva kupca za najvećeg srpskog brodara
Према последњој процени вредност имовине ЈРБ је била 1,9 милијарди динара (15,3 милиона евра) (Фото Д. Јевремовић)
Za kupovinu najvećeg srpskog brodara – Jugoslovensko rečno brodarstvo (JRB) za sada su zvanično zainteresovana samo dva investitora, saznaje „Politika” u Ministarstvu privrede. Koje će kompanije ući u trku za vlasništvo nad ovim državnim preduzećem za sada ne otkrivaju, a još nije poznat ni model privatizacije koji će biti primenjen.
U igri su sve varijante: od prodaja kapitala, imovine, do strateškog partnerstva, ali je moguća i kombinacija nekih od ovih modela.
Prema njihovim podacima, JRB ima 309 zaposlenih, od toga 159 lađara. U vlasništvu ima i 50 barži (potisnica), pristane u Velikom Gradištu, Beogradu i Bezdanu, deset linijskih brodova, tri „boksera” i mala broda za opsluživanje... kao i nekretnine (agencije) u Beču, Bezdanu, Novom Sadu, Šapcu, Beogradu, Pančevu i Smederevu.
Najvredniji deo imovine je Upravna zgrada u Kneza Miloša 82 (u susedstvu bivše zgrade saveznog MUP-a) od oko šest hiljada kvadrata, što bi moglo posebno da bude interesantno za budućeg kupca.
U saopštenju se navodi da firma uredno posluje, da su plate redovne kao i svi doprinosi državi. Kao prednost ističu i to da JRB ima poseban dvogodišnji ugovor za prevoz žitarica i saradnju sa smederevskom železarom za prevoz sirovina.
– Dva investitora poslala su pismo o namerama. Očekujemo da će JRB uskoro dostaviti najnoviju procenu tržišne vrednosti kapitala, zaključno sa 2016. godinom. Nakon toga vladi ćemo predložiti najoptimalniji način za privatizaciju – kažu za naš list u Ministarstvu privrede.
Poznavaoci prilika ističu da je usled nedostatka novca za ulaganje u remont brodova i obnovu flote poslednjih godina JRB gubilo trku sa privatnim kompanijama, ali da i dalje ima dobru perspektivu.
Sagovornik „Politike”, koji je dobro upoznat sa stanjem u domaćem brodarstvu, kaže da je JRB ozbilja firma sa tradicijom, ali da je činjenica da ima staru flotu koju bi trebalo obnoviti za šta su potrebna velika ulaganja. Prema njegovom saznanju, za najvećeg srpskog brodara postoji interesovanje nekoliko jakih evropskih brodarskih kompanija, koje ne zanimaju nekretnine JRB-a, kako bi, recimo, gradili hotele.
– Među njima verovatno najozbiljniji kandidat je najveća rumunska brodarska kompanija. Ali, oni nisu poslali pismo o namerama i neće se oglašavati dok ne bude bio objavljen zvanični tender u kome će tačno biti precizirani uslovi prodaje – otkriva naš sagovornik i ističe da je poziv koje je objavilo resorno ministarstvo nedovoljno jasan.
– Da ne kažem neozbiljan, jer ako ne navedete bar osnovne uslove koje kupca interesuju, ne možete očekivati odaziv ozbiljnih igrača iz ovog sektora – smatra naš sagovornik.
Javni poziv za privatizaciju JRB objavljen je 18. januara ove godine. Interesantno je da je dan kasnije zvanično pokrenut i novi krug prodaje PKB-a. Tako je u senci ostala vest da (posle tri neuspela tendera) država ponovo traži kupca za jednu od najstarijih brodarskih firmi na Dunavu o čijoj privatizaciji se govori već četvrt veka.
Zajedničko za ova preduzeća jeste i to što je za oba svojevremeno bila zainteresovana „Al Dahra” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kako „Politika” nezvanično saznaje, ta kompanija nije jedna od dve koje su ovih dana zvanično ušle u trku za JRB. Ali to ne isključuje mogućnost da konkurišu kada bude objavljen tender.
Srbija je sa „Al Dahrom” 2013. godine potpisala memorandum o dokapitalizacijom JRB-a, koji je predviđao ulaganja od 20 do 40 miliona evra. Tadašnji ministar privrede Mlađan Dinkić tada je izjavio da bi u tom slučaju „Al Dahra” dobila 30 do 49 odsto akcija JRB, a da bi kroz te investicije bila kompletno obnovljena flota ovog preduzeća.
Od posla sa „Al Dahrom”, kao i u slučaju sa privatizacijom poljoprivrednih kombinata, nije bilo ništa, pa država sada iz trećeg puta pokušava da nađe kupca za JRB.
Poslednji tender iz 2008. godine je propao, jer je Zoran Drakulić, vlasnik „Point grupe” koji je dao najbolju ponudu, gotovo godinu dana odugovlačio sa uplatom i na kraju je odustao od kupovine. Drakulić je preko svoje austrijske brodarske kompanije EDDSG za JRB ponudio 40 miliona evra – 24,5 miliona evra za 70 odsto kapitala uz obavezne investicije u vrednosti 15,7 miliona evra.
Na sajtu JRB se navodi da ova kompanija pripada grupi od pet najvećih brodarstva na Dunavu. Raspolaže sa 100 plovila za prevoz tereta, a osim toga bavi se remontom i izdavanjem putničkih brodova, agencijskim poslovima pa čak i izdavanjem poslovnog prostora.
Prema poslednjoj proceni iz 2015. godine, vrednost imovine JRB je bila 1,9 milijardi dinara (15,3 miliona evra) što je značajan pad u odnosu na 2008, kada je preduzeće procenjivano na 2,56 milijardi dinara. Poslovni prihodi bili su 1,2 milijarde dinara, gubitak je bio prepolovljen u odnosu na 2014. godinu i iznosio je oko 388.000 evra.