Priština suspendovala briselski dijalog

Dejan Spalović

10. 03. 2017. 20:20

Косовска скупштина (Фото РТС)

Dok iz sveta stižu apeli da se Priština uzdrži od transformacije kosovskih bezbednosnih snaga u vojsku bez promene ustava, albanski poslanici su juče otišli korak dalje i usvojili rezoluciju kojom nastavak razgovora sa Beogradom suspenduju dok ne bude oslobođen Ramuš Haradinaj.

Evropska komisija ocenila je da poziv kosovskog parlamenta na suspenziju briselskog dijaloga nije u skladu sa obećanjima koje daje Priština i da ne doprinosi normalizaciji odnosa sa Beogradom. U EK navode da je Kosovo oduvek bilo čvrsto posvećeno dijalogu i daljoj normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, u cilju dobrobiti za svoje građane, ali i zbog činjenice da napredak u dijalogu prestavlja osnovu za napredovanja Kosova na putu ka EU.

Zbog zahteva „kosovskog” parlamenta da se prekine dijalog u Briselu i rešenosti prištinske administracije da se protivpravno i pored protivljenja međunarodne zajednice nastavi sa formiranjem takozvane vojske Kosova, čime se namerno i svesno urušavaju mir i stabilnost u regionu, predsednik Srbije Tomislav Nikolić sazvao je za ponedeljak sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost.

Haradinaj na uslovnoj slobodi u Francuskoj
Jedan od lidera terorističke OVK Ramuš Haradinaj je pritvoren u Francuskoj 4. januara ove godine po poternici Interpola, a na zahtev srpskog tužilaštva koje ga tereti za ratne zločine na Kosovu i Metohiji tokom sukoba 1998. i 1999. godine. Francuski sud ga je 12. januara uslovno pustio da konačnu odluku o izručenju čeka na slobodi, a konačnu odluku će doneti do 6. aprila, jer je od Srbije zatraženo više informacija.

„Predsednik republike je doneo odluku da sazove sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost kako bi se u novonastalim okolnostima razmotrile sve opcije da se ove vrednosti na najbolji mogući način sačuvaju”, navedeno je u saopštenju s Andrićevog venca.

Posle zahteva Prištine za prekid dijaloga sa Beogradom, direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić kaže da je sada jasno da nisu svi akteri u dijalogu opredeljeni za stabilnost i mir. On je naglasio da Srbija ostaje posvećena razgovorima, jer je to način za rešavanje sporova i usklađivanje interesa i sa političkim predstavnicima Albanaca. Srbija je, navodi Đurić, iznenađena ovom vrstom odluke privremenih institucija samouprave u Prištini i smatra da je sada jasno da sve što su politički predstavnici kosovskih Albanaca radili prethodnih meseci da bi podigli tenzije zapravo bilo samo traženje izgovora da se prekine normalizacija odnosa i dijalog sa Srbima i Beogradom.

„Ostajemo posvećeni razgovorima kao načinu za rešavanje sporova i usklađivanje interesa sa političkim predstavnicima Albanaca. Međutim, posle javnog izjašnjavanja pokrajinske skupštine o pozivu na prekid dijaloga i duboko pogrešnog i nelegalnog pokušaja formiranja tzv. kosovske vojske, belodano je jasno da nisu svi akteri u dijalogu istinski opredeljeni za stabilnost i mir”, rekao je Đurić.

Da je kosovska administracija odlučila da vodi politiku oštro se suprotstavljajući SAD, EU i NATO-u, svedoči to što je sporni zakon o formiranju kosovske vojske ušao u proceduru i što bi o njemu uskoro mogli da se izjasne poslanici pokrajinskog parlamenta. Premijer Kosova Isa Mustafa je otišao korak dalje i zvanično je na osnovu usvojene rezolucije zatražio od EU da obaveže Srbiju da poništi sve optužnice i naloge za hapšenje izdate od naše zemlje strane Srbije preko Interpola za sve kosovske građane.

Rezoluciju kojom je bezuslovno tražen prestanak krivičnog gonjenja svih osumnjičenih za ratne zločine i prekid dijaloga Beograda i Prištine pre oko mesec dana je predložila Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova, ali su tu inicijativu tada kategorično odbacili Hašim Tači i Isa Mustafa, uveravajući da briselski dijalog nema alternativu i sprečivši da o tome raspravlja pokrajinski parlament.

U međuvremenu, oni su se predomislili, pa su i njihovi poslanici sada za gotovo istu rezoluciju digli ruku. Ovaj neobavezujući dokument podržalo je 78 poslanika, dok je jedan bio protiv.

Ni na ovoj sednici nije bio nijedan od 11 poslanika Srpske liste koji proteklih skoro šest meseci bojkotuju rad ove zakonodavne institucije. Kao glavni razlog za promenu Tačijeve političke odluke i sukoba sa SAD i EU, prištinski mediji navode gotovo izvesnu mogućnost da za dva meseca budu održani vanredni pokrajinski izbori, a da prema istraživanjima javnog mnjenja Demokratskoj partiji Kosova Hašima Tačija i Demokratskom savezu Kosova Ise Mustafe pada rejting i ovi potezi se tumače kao igra na sigurni nacionalističku kartu.

Zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović nije hteo da komentariše ove spekulacije, ali je naveo da će ovaj period biti interesantan ne samo za lokalne Srbe već i za Brisel i Vašington.

„Oni će uskoro proveriti koliki je stepen njihovog uticaja i nivo saradnje sa Albancima. U Sporazumu o pridruživanju koje je Kosovo potpisalo s EU navedeno je da mora da se sprovede Briselski sporazum i da se nastavi i Albanci su direktno ovom rezolucijom žele da ponište svoj sporazum sa Briselom. To su stavovi u kontradikciji sa javno proklamovanom idejom kosovskih evropskih integracija i sasvim je moguće da su izbori pred vratima”, rekao je Stojanović.