Deca migranata pošla u školu
Школе ће добити преводиоце, а ученици ће у разреде бити распоређени у складу са годинама и предзнањем (Фото Танјуг/Зоран Жестић)
U Srbiji boravi oko 2.100 dece migranata, a trenutno se školuje svega pedesetak tinejdžera koji su u našu zemlju došli bez roditeljske pratnje, podaci su Unicefa. Ove nedelje u našim obrazovnim ustanovama biće raspoređeno još 89 mališana koji su u Srbiju stigli s roditeljima.
Oni su potpisali saglasnost da žele da im deca nastave školovanje u Srbiji. Reč je o migrantima koji su zatražili azil, što je jedini uslov da njihova deca dobiju pravo na besplatno pohađanje osnovne ili srednje škole.
Vesna Nedeljković, pomoćnica ministra prosvete zadužena za predškolsko i osnovno obrazovanje, izjavila je za naš list da će ova deca biti uglavnom raspoređena u škole na teritoriji beogradske opštine Palilula. Oni su smešteni u kampu u Krnjači, a imaće organizovan prevoz do obrazovnih ustanova. Nedeljkovićeva napominje da je u toku priprema uputstva za nastavnike, kako bi što lakše organizovali rad sa ovom decom i pomogli im da se uklope u sistem i prevaziđu eventualne probleme. Najvažnije je, kako kaže naša sagovornica, osnažiti ovu decu i pružiti im podršku.
Ovi đaci će svaki dan imati časove iz dva predmeta, kao i psihološku i radionicu iz srpskog jezika. Škole će dobiti prevodioce, a učenici će u razrede biti raspoređeni u skladu sa godinama i predznanjem.
Međutim, naša država pruža podršku i deci migranata koji nisu zatražili azil, napominje pomoćnica ministra. Iako njihov status nije regulisan važećim zakonima, ova deca nisu prepuštena sama sebi već u kampovima u kojima borave pohađaju razne vrste radionica, što predstavlja neku vrstu neformalnog obrazovanja.
Jedna od prvih obrazovnih ustanova koja je već otvorila vrata za decu migrante bez roditeljskog staranja jeste Osnovna škola „Branko Pešić” u Zemunu. Nastavnici ove škole su napisali i uputstvo za kolege koji će u narednom periodu dobiti nove đake sa Bliskog istoka.
Nenad Ćirić, direktor zemunske škole, kaže da nastavu trenutno pohađa 20 migranata, a da će danas dobiti još desetak novih đaka.
Za protekla tri meseca kroz školu je prošlo oko 40 dece migranata, a među njima su bile samo tri devojke. Naš sagovornik naglašava da je reč o izuzetno dobroj deci, a većina njih je imala između 13 i 16 godina. Petorica mladića su iz ove osmoletke upućeni su u Poljoprivrednu školu PKB, jer su završili ciklus osnovnog obrazovanja.
– Ova deca na časove dolaze oko 9.45 časova, posle doručka u kampu u Krnjači. Imaju organizovan prevoz i u školi imaju četiri časa.
Nastava se završava oko 13 časova, a oni potom žure da stignu na ručak u kamp. Moramo da poštujemo njihovo vreme, jer su to jedini obroci koje imaju. Decu koja ne znaju ni reč srpskog jezika dočekuje prevodilac za arapski jezik kojeg nam je obezbedila nevladina organizacija „Adra” – ističe naš sagovornik.
Deca su raspoređena po odeljenjima od petog do osmog razreda, a svaki dan imaju po jedan čas srpskog jezika i psihološku radionicu. Iako mnogi od njih nisu znali ni reč srpskog, većina se sada na našem jeziku sporazumeva sa vršnjacima. Neki su počeli i da pišu ćirilicom.
– Prva grupa ove dece došla je u školu 22. decembra i nismo mogli da testiramo njihovo znanje jer nisu znali jezik, učili su po različitim planovima i programima, neki nisu imali geografiju, fiziku ili hemiju. Rasporedili smo ih prema uzrastu, ali sada ih testiramo svaki mesec da vidimo koliko su napredovali. Za ova tri meseca nismo imali nijedan incident – kaže naš sagovornik.
Uključivanje dece migranata u naš obrazovni sistem dugoročni je projekat koji sprovodi Ministarstvo prosvete uz podršku Unicefa i nevladine organizacije Centar za obrazovne politike.
Mališani iz Bogovađe u valjevskim učionicama
Predstavnici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja će za dva dana obići škole na teritoriji Valjeva kako bi deca iz Centra u Bogovađi imala potpuni pristup i podršku u obrazovanju, rekla je za „Politiku” Vesna Nedeljković, pomoćnica ministra prosvete. Prema njenim rečima, Beogradski Filološki fakultet, u saradnji sa Danskim savetom, pripremio je poseban program učenja srpskog jezika koji je prilagođen ovoj deci. Obuka za nastavnike će biti realizovana početkom aprila.
Takođe, Ministarstvo je pripremilo stručno uputstvo za škole kako bi regulisali procedure upisa i informisali nastavnike kako da sprovedu plan podrške učenicima.
– Pripremili smo upitnike za škole i predškolske ustanove koji će biti redovno ažurirani podacima iz škola i nalaziće se na sajtu ministarstva, kako bismo imali uvid u broj ove dece i vrsti podrške koja je potrebna – kazala je Vesna Nedeljković.
Obrazovanje migranata još jedan izazov za naš obrazovni sistem
Tokom jučerašnjeg dana Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i Mišel Sen Loa, direktor Unicefa u Srbiji, razgovarali su o uključivanju dece migranata u naš obrazovni sistem.
Šarčević je tom prilikom izjavio da su prosvetni radnici suočeni sa izazovima kada je u pitanju obrazovanje ove dece jer ona veoma kratko borave u Srbiji i raspoređena su u 17 različitih centara, prenosi Tanjug.
– Veoma je važno obezbediti vezu između onoga što su deca migranata učila i onoga što bi trebalo da znaju – izjavio je ministar Šarčević.
Direktor Unicefa je rekao da je, tokom posete Kanjiži, saznao da čak 90 odsto migrantskih porodica želi da pošalje decu u neku od naših škola. On je naglasio da je za potrebe obrazovanja dece migranata Evropska unija spremna da pruži finansijsku pomoć Ministarstvu prosvete, dok će im Unicef dati tehničku podršku.