Otvoren 39. Salon arhitekture

Aleksandra Kurteš

29. 03. 2017. 23:48

Изложба у Музеју примењене уметности (Фото Д. Жарковић)

Pod sloganom „U realnosti”, u Muzeju primenjene umetnosti otvoren je 39. Salon arhitekture. Predrag Milutinović dobitnik je Gran prija, nagrade koja se tradicionalno dodeljuje.

U žiriju su bili Duško Filipovski, Miroljub Stanković, Nenad A. Stjepanović, Irena Videnov i Maruša Zorec. Za izložbu radova kandidovana su 233 rada u svim kategorijama, a žiri je u zvaničnu selekciju uvrstio 112 radova, od kojih je u konkurenciji za nagrade razvrstano 77 radova u šest kategorija.

Konkursni i studentski radovi izlažu se van kategorije za nagrade. Kustos Salona i urednik kataloga je mr Ljiljana Miletić Abramović, kustos Odseka za arhitekturu i v. d. direktora Muzeja primenjene umetnosti. 

Salon arhitekture potvrdio je svoj značaj i predstavlja prvorazrednu i popularnu arhitektonsku manifestaciju koja okuplja brojne arhitekte iz zemlje, regije i inostranstva, i skreće pažnju javnosti na značaj i uticaj arhitekture na kvalitet života savremenog društva.

Ovogodišnji Salon, kako navode organizatori, tematizovan je pitanjem prostornog odnosa između arhitekte, kao stvaraoca, i pojave – realnosti, kao aktuelne nemogućnosti u odnosu na aktuelno stanje stvari u svetu – ovde i sada.

Poslednjih decenija mnogo pažnje, kako se čulo na otvaranju, bilo je usmereno na spektakularno u arhitekturi, a mnogo manje na potrebe društva u odnosu na angažovana i neophodna rešenja.

Kriza savremenosti arhitekture na različite načine može se smatrati preovlađujućim stanjem discipline u odnosu na koje arhitekta gradi lični stav prema sopstvenom zanimanju i strpljivo pravi arhitekturu i dalje tragajući za njenim istinskim vrednostima.

U realnosti nastajanja arhitektura podrazumeva proces i saradnju, rešavanje problema, komunikaciju složenih ideja, obradu podataka i ograničenja, prezentaciju i reprezentaciju, eksperimentisanje i inovativnost, veštinu i strategiju pregovaranja, kao i mnoštvo drugih zadataka.

Salon će imati i prateće programe, sa interesantnim temama bitnim za savremenu arhitekturu, a studenti i  publika u okviru eksperimentalnih i edukativnih radionica, tribina i predavanja dobiće šansu za razmenu iskustava.

Blok pratećih izložbi otvoren je  istovremeno sa glavnim programom, a posvećen je  istoriji arhitekture Beograda. To su „Arhitektura akademizma – Milutin Borisavljević i Dimitrije M. Leko”, kao i „Građenje grada – daleki pogled iz blizine na blokove 1 i 2 Novog Beograda”.

Na zatvaranju Salona biće priređen program „Profesoru s ljubavlju” posvećen obeležavanju 120 godina od rođenja i 50 godina od smrti Nikole Dobrovića. Tokom trajanja Salona organizovaće se panel „Tačka oslonca” o značaju lika i dela Alekseja Brkića.

Planiran je i razgovor o fenomenu konkursa i konkursnih rezultata kod nas.

Prvi put na Salonu otvoren je poseban konkurs za dodatni prateći program ustanovljen prošle godine, a odnosi se na tematske panel diskusije, tematski seminar, tematsko predavanje, tematsku radionicu i slične adekvatne formate za prezentaciju afirmativnih ideja, mišljenja i delovanja. Konkurs traje do 4. aprila, a izabrani projekti biće predstavljani iz dana u dan, tokom poslednje nedelje aprila.

Studentski programi zastupljeni su tradicionalnom manifestacijom „Pre Salona”. To su radionice u saradnji Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i Građevinsko-tehničkog fakulteta u Nišu. Biće organizovana i studentska izložba koja se bavi stanovanjem u gradu uz uzgajanje voća i povrća.