O trgovini sa Britancima tek posle razvoda
Време је за скидање рукавица: Тереза Меј и Ангела Меркел (Фото Ројтерс/Фабрицио Беншч)
Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Zagovornici izlaska Velike Britanije iz Evropske unije (bregzit) izgleda su se suviše uzdali u to da će nemačka kancelarka Angela Merkel, zbog interesa nemačkih izvoznika, pristati da odlazećim Britancima odobri da istovremeno sa bregzitom sklope sa EU povoljan trgovinski sporazum.
Kancelarka i ostali vladajući nemački političari ističu da su spremni da podnesu ekonomsku cenu te odluke, jer im je vodeći cilj nešto sasvim drugo.
„Draga Britanijo, šteta što nas napuštaš, ali od sada naš prioritet je održanje jedinstva preostale ’dvadesetsedmorice’”, čulo se prekjuče na sednici Bundestaga, koji je raspravljao o bregzitu dan pošto je britanska premijerka Tereza Mej zvanično pokrenula proceduru iščlanjenja iz EU.
Merkelova je poručila da će Nemačka u pregovorima nastojati da obezbedi da bregzit što manje poremeti život Nemaca i državljana drugih država članica koji žive u Britaniji. Ona je istovremeno odbila zahtev Mejove da se istovremeno sa pregovorima o bregzitu vode i pregovori o definisanju budućih odnosa EU i Velike Britanije
„Pregovori moraju prvo da razjasne kako ćemo razmrsiti naše međusobno isprepletane odnose i tek kada to pitanje dogovorimo možemo da, nadam se brzo posle toga, počnemo razgovore o našem budućem odnosu”, rekla je Merkelova, dodajući da će 27 država članica EU sa Britanijom pregovarati „na pošten i konstruktivan način”. „Nadam se da će i britanska vlada pristupiti pregovorima u tom duhu.”
Ovim je Merkelova još jednom na posredan način rekla Britancima da neće moći da dobiju ustupke koji podrivaju slobodno kretanje dobara, ljudi, usluga i kapitala unutar jedinstvenog evropskog tržišta. „Neke stvari nisu na rasprodaji”, nedavno je istakla Merkelova, koja nastoji da ovim čvrstim stavom uveri ostale članice EU da, ako krenu putem uzlaska iz unije, neće moći da računaju da će isposlovati dogovor po kojem će samo uživati prednosti evropskih integracija, a da nemaju nikakve obaveze.
Iako je portparol nemačkog ministarstva spoljnih poslova rekao da je predviđeni dvogodišnji period za pregovore o uslovima razvoda Britanije i EU „prokleto mali”, u medijima se pojavio tajni dokument nemačke vlade u kojem se navodi da zvanični Berlin želi da te pregovore ubrza tako da oni budu završeni za 15 meseci, „uzimajući u obzir obaveznu uključenost Evropskog parlamenta (EP) kao i nastupajuću izbornu kampanju za EP”. Ali, istovremeno u tom istom dokumentu se navodi procena Nemaca da će kristalisanje novog detaljnog trgovinskog sporazuma između Velike Britanije i EU biti potrebno i do deset godina.
To ukazuje da nemačke vlasti ne nameravaju da brzaju sa davanjem ustupaka Londonu samo zato da bi nemačka automobilska industrija i ostali veliki nemački izvoznici izbegli plaćanje eventualno uvedenih carina na robu koju prodaju u Britaniji. Prema poslednjim podacima, Nemačka godišnje izveze u Britaniju robu vrednu 5,1 milijardu funti, a uveze britanske robe u iznosu od 3,1 milijardu funti.
Prema rečima nemačke ministarke ekonomije Brigite Ciprijes, negativne posledice bregzita će više pogoditi britansku nego nemačku privredu.
„Nemačka privreda je snažna i međunarodno dobro povezana. Britanija će se suočiti sa većim rizicima nego EU”, rekla je ona i dodala da će nemačka privreda biti sposobna da se uhvati ukoštac sa svim negativnim efektima izazvanim bregzitom, ali je i upozorila da ne bi trebalo uvoditi trgovinske prepreke.
U dokumentu nemačke vlade, u koji je uvid imao nemački tabloid „Bild”, navodi se da je u nemačkom ministarstvu spoljnih poslova formirana specijalna operativna grupa zadužena da se bavi samo pregovorima sa Britanijom i odbranom nemačkih crvenih linija, pri čemu se ističe da će Nemačka odbiti „sve forme pojedinačnih sporazuma (sa Britanijom) jer bi to moglo da vodi do podela unutar 27 država EU”. Osim toga, Berlin se plaši i sklapanja prelaznih trgovinskih aranžmana između Londona i Brisela, ali je iz nemačkog ministarstva finansija već istaknuto da se takvi sporazumi ne mogu tek tako otpisati, jer postoje „značajni” rizici po stabilnost finansijskih tržišta ukoliko se unedogled bude pregovaralo o novom trgovinskom sporazumu.
Vodeći nemački ekonomisti, pak, ističu da Nemačka mora da bude fleksibilna po pitanju prelaznih trgovinskih aranžmana sa Britanijom ili bi u suprotnom, kako kaže profesor Klemens Fuest sa minhenskog ekonomskog instituta Ifo, „Nemačka mogla da bude glavni gubitnik bregzita”.