Đavolji advokati spremni da ospore klimatska istraživanja
Ове године очекује се нови рекорд просечне температуре: плажа у Шпанији (Фото Ројтерс/Е. Калво)
Ugledni naučnici koji ne prihvataju mišljene većine o klimatskim promenama pozvali su ove sedmice američki kongres da odobri sredstva za „crvene timove” koji bi istražili „prirodne” uzroke globalnog zagrevanja i preispitali zaključke naučnog panela Ujedinjenih nacija, piše „Vašington post”.
Ideju o naučnoj kontrasili predstavili su istraživači poznati po tome što dovode u pitanje uticaj čovekovih aktivnosti na globalno zagrevanje, i to baš u vreme kada predsednik Donald Tramp i drugi članovi američke administracije izražavaju sumnju u prihvaćene stavove o klimatskim promenama i razmišljaju da drastično smanje novac za istraživanja.
Glavni zadatak „crvenih timova” bio bi da ospore naučni konsenzus o promenama klime, a uključujući rad Međuvladinog panela UN o klimatskim promenama (IPCC).
Džudit Kari, profesor na Tehnološkom fakultetu Džordžije, rekla je pred Kongresom da je dužnost naučnika da se stalno preispituju i da bi stavljajući se u ulogu đavoljeg advokata pomogli da se opšteprihvaćene teorije ponovo istraže i uoče moguće greške.
Izraz „crveni timovi” koristi se inače za specijalne grupe formirane da poboljšaju učinak neke organizacije tako što se stavljaju u položaj suparnika, izazivača ili đavoljeg advokata. Koristili su ih CIA i ministarstvo odbrane da testiraju bezbednosne operacije ili vojne taktike tako što preuzimaju ulogu neprijatelja, hakera ili stranih vlada.
Osporavati klimatske promene na ovaj način potpuno je sulud predlog, po mišljenju Pitera Frumhofa, direktora u jednom naučnom udruženju. On kaže za „Vašington post” da nacionalna akademija nauka već ima nezavisne savetnike vlade i da su i oni podržali naučni konsenzus da su klimatske promene najvećim delom posledica čovekovih aktivnosti.
Poznata je činjenica da će čitalac biti sputan pravim čitljivim tekstom na stranici kada gleda njen raspored. Poenta korišćenja Lorem Ipsum modela je manje-više iz razloga
Džudit Kari i naučnici koji dele njene stavove priznaju da ljudsko delovanje ima posledice, ali dovode u pitanje kolika je ta uloga u odnosu na prirodne varijacije klime. Neki se takođe ne slažu da globalno zagrevanje direktno utiče na učestalost i žestinu uragana, poplava i drugih nepogoda i tvrde da je predstava o naučnom konsenzusu politička tvorevina. Zbog toga bi, kažu, političari trebalo da se informišu sa više različitih strana.
„IPCC je prestao da prihvata ljude koji se ne slažu sa uvreženim stavom, tako da tamo imate konsenzus onih koji se slažu sa konsenzusom”, kaže Džon Kristi sa Univerziteta Alabame.
Klimatolog Majkl Man sa državnog univerziteta Pensilvanije, kog je demokratska manjina pozvala na saslušanje u Kongresu, ističe da su tvrdnje o pristrasnosti naučnika besmislene i da političari koji smatraju da postoji potreba za alternativnim mišljenjem biraju nauku u koju žele da veruju.
„Oni počnu sa ideologijom, a onda shodno tome biraju nauku. Međutim, istraživanja ne funkcionišu tako. To nije švedski sto s kojeg selektivno uzimate ono u šta ćete verovati. Nije reč o veri nego o dokazima”, rekao je Man.
U vreme kada presušuju sredstva za naučna istraživanja bilo koje vrste, ideja od „crvenim timovima” za klimatska istraživanja možda će ostati na nivou predloga. Međutim, ako se ipak ostvari, mogli bi da budu iskorišćeni kao opravdanje za delovanje administracije koja je obećala da će poništiti brojne propise i ciljeve prethodne vlasti i već je počela da ostvaruje obećanja.
Kritičari optužuju Trampa da zasniva američku politiku o klimi na teoriji zavere da je globalno zagrevanje prevara. Članovi nove administracije, uključujući i predsednika, izrazili su sumnje u prihvaćenu nauku o klimatskim promenama i nagovestili da je delovanje u pravcu zaštite planete nepotrebno. Na čelo Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) postavljen je „klimatski skeptik” Skot Pruit, a budžet joj je znatno skresan.