Pešaci u godinama najlakše gube život

Marija Brakočević

25. 05. 2017. 13:10

Svaki drugi poginuli pešak u Srbiji imao je više od 65 godina. Da su upravo pripadnici trećeg doba najugroženiji u saobraćaju potvrđuju i u Agenciji za bezbednost saobraćaja, ali dodaju da stariji najčešće stradaju ne samo kao pešaci, već i dok drže ruke za volanom. Gubici su veliki, na šta opominju i podaci: samo minule godine u Srbiji je u saobraćaju život izgubilo 146 starijih od 65. Zbog toga je u prethodnom periodu agencija organizovala niz edukativnih tribina za ovu grupu građana.

Edukacijom do smanjenja rizika
Većina zemalja u Evropskoj uniji (Velika Britanija, Irska, Švedska...)  u svojim strategijama bezbednosti saobraćaja ima poseban deo posvećen starijima. Situacija se menja i kod nas. Nacionalna strategija bezbednosti saobraćaja Republike Srbije, koja je usvojena 2015, posebno mesto odredila je za pešake starije od 65 godina. Nadležni podsećaju da unapređenje bezbednosti ove kategorije treba realizovati kroz edukaciju i informisanje o opadanju psihofizičkih sposobnosti i povećanom riziku u saobraćaju.

– Istraživanja pokazuju da oni ne prihvataju da su ostareli i da imaju fizička ograničenja. Misle da mogu da pretrče ulicu, kao da su mlađi po 15 godina. Njihovi refleksi su oslabili, sluh i vid takođe. Oni ipak nisu svesni svega toga, takve činjenice ne prihvataju, pa se dešavaju i kobne greške. Dosta njih strada pored pešačkog prelaza u zoni od 50 metara. Nisu ni dovoljno vidljivi u saobraćaju, pa im preporučujemo da nose retroreflektujuće materijale i svetliju garderobu kako bi bili uočljiviji vozačima – kaže Branko Stamatović, načelnik odeljenja za lokalne samouprave Sektora za prevenciju u ovoj  agenciji.

Nadležni podsećaju da i svetlosna saobraćajna signalizacije katkad nije prilagođena bezbednom kretanju starijih pešaka: semafori nisu opremljeni tasterima za najavu pešaka i zvučnim signalima koji „obaveštavaju” kada je dozvoljen prelazak, neki od prelaza su neosvetljeni, ne postoje spušteni ivičnjaci u zonama prelaza. Ni kolovozi ni raskrsnice nemaju potrebnu konfiguraciju. Na nekim deonicama gde su dugački pešački prelazi, sugrađani se dugo zadržavaju na ulici.

– Problem je što stariji često ne prelaze preko pešačkog prelaza već pored njega. Stradaju i kao vozači bicikla. Od svih poginulih vozača bicikala 43 odsto su osobe starije od 65, a to znači da je gotovo svaki drugi biciklista pripadnik trećeg doba – napominje Stamatović.

Prema podacima agencije samo u toku prošle godine 146 osoba starijih od 65 izgubilo je život u saobraćaju, dok je ukupno teže i lakše povređeno njih 2.114.

Stariji sugrađani kao pešaci smrtno stradaju u oko 39 odsto slučajeva. Ugroženi su i kao vozači i putnici u automobilima, pa su statistička istraživanja pokazala da u ovim vozilima ginu u oko 24 odsto slučajeva.