Kad su vojnici bili gorostasi

01. 06. 2017. 19:05

Фридрих Велики (1712–1786) (Фото CC BY-SA)

Veličina psa u borbi nije nužno najbitnija, već veličina borbe u psu – rekao je svojevremeno general Dvajt Ajzenhauer. Tako, međutim, nije mislio pruski car Fridrih Drugi, koji je u vreme svoje vladavine, u 18. veku, poželeo da ima najjaču vojsku u Evropi.

Poznat kao Fridrih Veliki, u istoriji je ostao zapamćen kao vladar posvećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države. Kada je odlučio da ojača vojsku, doneo je zakon, piše ruski portal „Pravda”, po kojem je svu imovinu nasleđivao ne najstariji, kako je to bilo uobičajeno, već – najniži sin. Onim visokim potomcima ostalo je samo jedno da urade – odu u vojsku.

Kako je Fridrih često ratovao, a poznat je Sedmogodišnji rat u koji se 1756. godine priključio Velikoj Britaniji, rezultat je bio prilično poražavajući – broj visokih ljudi u zemlji naprosto je desetkovan. Kada je reč o prosečnoj visini muškaraca u Evropi, Nemačka je dugo zauzimala jedno od poslednjih mesta. Srećom, udoban život i kvalitetna zdravstvena zaštita poslednjih decenija popravila je prosek. Osim toga, posle Drugog svetskog rata, u Nemačku su polako ali sigurno počeli da pristižu migranti koji su sa sobom doneli „svežu krv” pa je visina kod današnjih Nemaca više nego zadovoljavajuća.

„Vojnik će se boriti dugo i srčano za parče obojene trake”, rekao je veliki Napoleon Bonaparte. I, nije pogrešio. Njegova vojska je srčano išla iz borbe u borbu osvajajući nove i nove teritorije. Nakon poraza u Bici kod Lajpciga, veliki vojskovođa je morao da abdicira i ode u progonstvo na ostrvo Elbu, ali se kao feniks podigao iz pepela i ponovo vratio na čelo Francuske godinu dana kasnije. Taj period njegove vladavine u istorije je poznat kao Sto dana, ali je potom zabeležena i Bitka kod Vaterloa, koja je Napoleona Bonapartu definitivno zbacila s trona.

Pošto je Napoleon zahtevao da u njegovoj gardi ne mogu biti vojnici niži od 180 santimetara, pogibije kod Vaterloa i prethodno u Borodinskoj bici ostavile su Francusku bez visokih muškaraca

Zbog svoje kratke ali burne vladavine Napoleon je i danas predmet velikih kontroverzi. Jedni ga smatraju beskrupuloznim tiraninom i militaristom čija je spoljna politika izazvala krvoproliće i pustošenje koje se u Evropi nije ponovilo sve do doba Adolfa Hitlera. Drugi mu pak ne spore uspehe na unutrašnjem planu, donošenje celog niza liberalnih reformi kojima je staro feudalno društvo postepeno zamenjivano modernim kapitalizmom.

Kakogod, veliki vojskovođa je vodio brojne ratove u kojima je izginulo puno vojnika. I to se odrazilo, piše ruska „Pravda”, na mušku populaciju u Francuskoj i njihovu visinu. Pošto je i Napoleon, slično Fridrihu Velikom, zahtevao da vojnici u njegovoj gardi ne mogu biti niži od 180 santimetara, pogibija vojske u borbama kod Vaterloa, strašan poraz pre toga u Borodinskoj bici, učinio je svoje. Praktično, u Francuskoj nije ostalo visokih muškaraca. Po svemu rečenom, trebalo je da u zemlji Gala posle svih tih ratova žive najniži Evropljani. Međutim, to se – nije desilo. Ruski portal piše kako se dogodilo nešto drugo – u Pariz je ušla – ruska vojska. Vojnici su bili očarani svim i svačim, a ponajviše Francuskinjama. I, počelo je masovno dezertiranje. „Pravda” piše da su cifre dezertera prilično rastegljive, da se kreću u rasponu od 4.000 do čak 40.000 ljudi, što je danas prilično teško proveriti.

Kakogod, visina prosečnog Francuza se prilična poboljšala. Da li zbog dezertera ili nečeg drugog, pitanje je na koje bi odgovor mogli da daju nepristrasni istraživači ratnih perioda u kojima je, zna se već, istina bila prva žrtva.