Arheološka istorija niškog kraja

03. 04. 2008. 22:00

И млади воле старине (Фото С. Лазаревић)

Niš – U sali Narodnog muzeja, u Ulici Nikole Pašića, otvorena je stalna postavka arheološkog blaga, koja sadrži najvrednije predmete od šestog milenijuma pre Hrista do pred kraj 12. veka. Izložbu su pripremili arheolozi Tatjana Trajković-Filipović, Slobodan Drča, Dušanka Janković-Mihaldžić, Marica Maksimović i Vesna Crnoglavac.

Izložena je praistorijska keramika (vinčanska i starčevačka kulturna grupa), oruđe i oružje od kamena i kostiju sa više lokaliteta, od kojih su Bubanj i Velika humska čuka najznačajniji. Najstarije naselje na Bubnju pripada neolitu, a najmlađe je iz ranog bronzanog doba. Na Velikoj humskoj čuki najstarije naselje nastalo je na prelazu iz neolita u metalno doba. Višeslojno praistorijsko naselje otkriveno je i na terenu antičke Medijane.

Rimski period je predstavljen glavama tetrarha, portretom cara Konstantina i carice Eufemije, bronzanom ogradom sa hermama sa Medijane, kao i bronzanom statuetom Jupitera na prestolu.

O trgovinskim odnosima sa grčkim i rimskim svetom svedoči novac različitih nominala (upotrebljavan i u predrimsko doba), kovan od zlata, srebra i bronze, hronološki razvrstan od prvog do sredine petog veka nove ere. Vizantijski novac je svedočanstvo vremena od petog do 13. veka. Podaci o naseljavanju Slovena nalaze se u vizantijskim izvorima, da bi u 11. veku bio pomenut Nisos, ne samo kao utvrđen već i kao razvijen grad.

U vreme srpskog župana Stefana Nemanje (1166–1196) Niš je bio jedan od najpoznatijih srpskih gradova, sa pretenzijama da postane i prestonica srednjovekovne srpske države.