Sreću donosi „srebrna potkovica"
Београдски хиподром између два рата (Фотодокументација „Политике”)
Ko će biti pobednik 95. galopskog derbija na Carevoj ćupriji u nedelju 16. jula. „Soko Trlić“ ili „Rod Lejver“, „Tragač“, „Džej Lo“. Možda neko peti. U galopskom Derbiju je sve moguće–pokazuje to i istorija dosadašnjih trka, u kojoj punokrvno rasno grlo može nastupiti samo jednom u karijeri, kao trogodac, i ako ima dobre rezultate koji ga kvalifikuju za jedno od mesta u start mašini. Ko je favorit na papiru takođe ne mora da bude presudno. Sve je tog dana u inspiraciji i sreći. Mnogo toga zavisi i od trenera i ko najbolje startuje, zauzme dobru poziciju u trci, od kvaliteta džokeja.
Prema najavama, biće ovo vrlo jak “Derbi”. Dolaze naši najbolji džokeji za tu prilukzu specijalno u Beograd. Đorđe Perović iz Južne Koreje, Saša Glogovac i Željko Ilić takmiče se na evropskim hipodromima, stižu i dva džokeja iz Italije, jedan iz Bugarske. Od 11 grla koja će starovati samo dva će jahati džokeji iz Srbije, Šašić i Jovanović, ali i oni pripadaju prekaljenim asovima.
Pobeđuje konj Lorda DERBIJA i od tada novoustanovljena trka postaje najvažniji događaj u galopskom sportu u svetu. Uvode je sve zemlje sveta a naziv DERBI postaje sinonim u svim sportovima za okršaj najboljih.
Da podsetimo, uprkos najavama da ove godine neće ni biti sezone trka na Beogradskom hipodromu, prvi put posle 1944. godine, Sportsko udruženje ljubitelja beogradskog hipodroma uspelo je da sačuva tradiciju, pa će tako najstariji sportski objekat u Beogradu i ovoga puta kao i 94 puta ranije biti poprište najvažnije trke u karijeri jednog punokrvnog galopera. Šta će se dešavati ubuduće i kakva sudbina čeka trkalište kod Careve ćuprije saznaćemo možda već ove jeseni.
Mada, prema najavama nadležnih, ljubitelji hipodroma nemaju razloga za brigu. Na ovom objektu koji je sada u nadležnosti Skupštine grada Beograda predviđena je izgradnja rekonstrukcija kako bi prestonica dobila hipodrom kakav zaslužuje po ugledu na ostale glavne gradove u svetu, a projekat bi trebalo da bude dostupan javnosti već u septembru.
Beogradski hipodrom je već jednom, istina dosta davno, ličio na velike svetske hipodrome po broju gledalaca, kvalitetu konja, džokejima i trenerima koji su dolazili iz najznačajnijih evropskih gradova. Bilo je to zlatno doba konjarstva, između dva svetska rata. Na tu, veliku tradiciju i ovom prilikom vredi se podsetiti. Šta je to derbi, gde je prvo istrčan i kako je započela era konjskih trka kod nas, ko su najbolji džokeji, najuspešniji vlasnici, koji je derbi najneobičniji...
Prvi „Jugoslovenski galopski Derbi” istrčan je 1921. godine na hipodromu kod Careve ćuprije, u organizaciji Dunavskog kola jahača „Knez Mihailo”. Tada je pobedila omica Mara Resavkinja, vlasništvo braće Todorović. Jahao je džokej Slavko Todorović.
Između dva svetska rata uzgoj punokrvnih konja u našoj zemlji dostigao je evropski nivo Jedan od najboljih hroničara Beogradskog hipodroma novinar Žika Jovanović zabeležio je da su uzgojem galopera počeli da se bave i entuzijasti iz različitih društvenih sredina, od malih zemljoradnika do veleposednika i industrijalaca. Najuspešniji su bili Vlada Ilić, Đoka i Gedeon Dunđerski, Julije Lalbah, Franja Šenborn, dr Rinald Čulić, dr Dragiša Todorović, dr Leon Koen, Jovan Berić, Rada Petrović, Mita Konjović.
Iz inostranstva je došlo oko hiljadu punokrvnih trkača i priplodnih konja. Kupovana su i grla iz ergela najčuvenijih uzgajivača kao što su bili Marsel Busek, grof Tesio, aga Kan, Džej Džej Parkinson, Vikont Dožer, Pjer Šampion, Ektor Franšom, Džejms Švob. Može se reći da je naš uzgoj tada raspolagao sa najjačim izvorima krvi konja engleske rase.
Sutra: Za „Derbi kuća u Beogradu”