Sedam koraka regiona protiv diskriminatorskih mera Zagreba
Расим Љајић, Драгица Секулић, Љупчо Николовски и Мирко Шаровић данас у Сарајеву (Фото Фена)
Ministri Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije dogovorili su se na sastanku u Sarajevu i u javnost izašli sa sedam zaključaka povodom trgovinskih mera Hrvatske za poljoprivredne proizvode iz trećih zemalja. Ministri su pozvali Hrvatsku da ukine diskriminatorske mere donete još 15. jula i uskladi ih sa tržišnim standardima, a potpisano je i zajedničko pismo koje je poslato Evropskoj komisiji.
Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić izjavio je da Srbija i zemlje regiona ne žele da uvode kontramere Hrvatskoj zbog povećanja taksa na uvoz voća i povrća, ali da će biti prinuđeni da to urade ako se to ne reši na sledećem sastanku, koji treba da bude održan do kraja nedelje.
– Sastanak ministara trgovine zemalja regiona nije uperen protiv bilo koga, već je usmeren na to da zaštitimo naše ekonomske interese i omogućimo slobodan protok robe. Ne želimo da uđemo u spiralu mera i kontramera. Bićemo prinuđeni da to uradimo ako se ta stvar ne reši na sledećem sastanku – rekao je on na konferenciji za novinare posle sastanka resornih ministara zemalja regiona.
Prema rečima Ljajića, Srbija je više puta isticala da su mere Hrvatske ekonomski protekcionističke, a u političkom smislu populističke, zbog čega „ne mogu imati opravdanje i potporu u trgovačkoj ili bilo kojoj drugoj logici”.
Mere Zagreba, takođe, nisu u duhu dobrosusedskih odnosa, niti su korak u pravcu stvaranja tržišta zemalja zapadnog Balkana, kojem svi načelno težimo, rekao je Ljajić.
Prema njegovim rečima, u poslednje tri nedelje, od kada su mere stupile na snagu, Hrvatska je dala tri potpuno različita obrazloženja.
– Prve nedelje rečeno je da ove mere nisu ništa novo i da predstavljaju samo usklađivanje sa cenama koje važe u EU, ali to nije tačno. Cene za istu vrstu kontrole u Nemačkoj su 22 evra, u Francuskoj, Italiji, Litvaniji, Sloveniji ove cene su 17,5 evra, u Bugarskoj 17 evra, u Velikoj Britaniji 41 evro – kazao je srpski ministar trgovine.
Ljajić je istakao da tu nije reč samo o drastičnom povećanju od 270 evra – i to ne po kamionu, nego po vrsti voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku iz trećih zemalja – već i sav izvoz koji ide preko Hrvatske u druge zemlje EU podleže sličnom oporezivanju, odnosno naplaćuju se iste takse.
– Ne postoji proizvođač i izvoznik koji na taj način može biti konkurentan – rekao je on i dodao da se tako onemogućava slobodan protok robe i da ni drugo opravdanje, kako je to navodno urađeno zbog zaštite potrošača, nije tačno.
– To bi bilo u redu da ovo plaćanje fitosanitarnog pregleda važi i za proizvođače u Hrvatskoj. Ali, taksa je za domaće ostala 90 kuna, dok je za one iz trećih zemalja povećana na 2.000 kuna. Tako će potrošači u Hrvatskoj plaćati neuporedivo više cene za proizvode zato što će oni biti skuplji, jer neće biti konkurencije iz susednih zemalja iz kojih se voće i povrće uvozilo. To dokazuje da je reč o zaštiti proizvođača, a ne potrošača.
I poslednje obrazloženje hrvatske strane, da ovo nije mera koja se uvodi prema zemljama regiona, već protiv 164 zemlje koje nisu članice EU, Ljajić je ocenio kao uvredljivo i potcenjivačko. Naime, ako se pogleda trgovinski bilans Hrvatske, dodao je ministar trgovine Srbije, vidi se da se 77 odsto robe uvozi iz EU, šest odsto iz susedstva, a osam odsto iz svih azijskih zemalja.
– Uvoz Hrvatske iz trećih zemalja je zanemarljiv i jasno je da su ovom merom najviše pogođene zemlje regiona – zaključio je Ljajić.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da bi svako dodatno odlaganje rešenja dovelo do nesagledivih posledica za sve proizvođače u zemljama regiona, imajući u vidu da je sada period proizvodnje i izvoza sezonskog voća i povrća. On je dodao da bi cena kontrole voća i povrća trebalo da bude usklađena s prosečnom cenom koja važi u zemljama regiona i EU.
Srbija je već podvrgla rigoroznim kontrolama sve prehrambene proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu 30 dana, koliko traje ta procedura, preneo je Fonet.
Prema nepotvrđenim informacijama, ovaj scenario primenjivaće se sve dok se ne oglasi Evropska komisija, odnosno ne suspenduje hrvatsku meru, koja je suprotna Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Izvor iz Uprave carina tvrdi da je ovo vrlo suptilna kontramera prema Hrvatima, koja nije suprotna SSP-u, a koja će naneti štete susedima.
Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, ova zemlja je u prvih šest meseci ove godine u Srbiju izvezla robe u vrednosti od 202,3 miliona evra, a uvezla za 166 miliona evra. U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je robe za oko 405 miliona evra, a uvezena je roba vrednosti 242 miliona. Ova zemlja iz Makedonije je u istom periodu uvezla robu u vrednosti od 24 miliona evra, a izvezla robu vrednu 34,5 miliona evra.