Nobel za mir aktivistima za nuklearno razoružanje

06. 10. 2017. 11:27

(Фото Ројтерс)

U godini kada su pretnje obračunom nuklearnim oružjem nikada veće od vremena hladnog rata, Nobelova nagrada za mir odlazi u ruke međunarodnoj grupi koja je doprinela potpisivanju ugovora o ukidanju ovog arsenala u Ujedinjenim nacijama. Međunarodna organizacija za ukidanje nuklearnog oružja, ženevska koalicija aktivista za razoružanje, osvojila je Nobela jer deset godina vodi kampanju kojom se trudi da usmeri pažnju javnosti na katastrofalne humanitarne posledice korišćenja razornog oružja i ulaže napore da se postigne njegova zabrana.

Predsednica norveškog komiteta Berit Rejs Andersen objasnila je da je zbog takve kampanje, od 318 kandidata, ove godine umesto pojedincu, medalja otišla u ruke koaliciji nevladinih organizacija koja deluje u više od 100 zemalja. Među potencijalnim laureatima pominjani su Visoki komesarijat UN za izbeglice koji je već u dva navrata dobio zlatnu medalju, diplomu i oko milion evra. Neki su navijali za Denisa Makvidža, lekara iz Konga, poznatog kao „čoveka koji leči žene”, pošto radi sa žrtvama seksualnog nasilja. Drugi su se molili za papa Franju ili saudijskog blogera u zatvoru Raefa Badauija. U igri su bili ruski list „Nova Gazeta” i turski „Džumhurijet”, prenosi Rojters.

Nagrađeni aktivisti tokom protesta protiv zveckanja nuklearnim oružjem između SAD i Severne Koreje  (Foto Beta)

Ipak, priznanjem su ovenčani aktivisti, a javnost je i ovog puta podeljena. U većini su složni da medalja i devet miliona švedskih kruna idu u prave ruke, dok je za ostale vest koja je stigla iz Osla ipak svojevrsno iznenađenje.

Naime, koalicija nevladinih grupa je doprinela da se u julu iz kompleksnih pregovora izrodi sporazum o nuklearnom razoružanju koji su pre dve nedelje u Ujedinjenim nacijama u Njujorku potpisali svi osim onih koji imaju atomsko oružje. „Njujork tajms” piše da su SAD, Rusija, Francuska, NATO, Velika Britanija ugovor nazvali naivnim. To i jeste razlog da deo javnosti veruje da je norveški komitet i ove godine doneo pogrešnu odluku, jer, međunarodna pravna zabrana, kako ocenjuju, neće sama po sebi eliminisati razorno naoružanje.

Dok jedni kažu da je pravda ovaj put zadovoljena, drugi tvrde da je apsurd upravo u tome da Nobela za mir dobije bilo ko ko deluje u oblasti u kojoj ništa korisno nije zaista učinjeno. Ova struja smatra da za promenu umesto onih koji „ulažu napore i ulivaju nadu” treba nagrađivati rezultate opipljive u stvarnosti.

S tim u vezi, norveški istoričar Asle Sven, piše „Njujork tajms”, smatra da bi komitet napravio veliki pozitivan zaokret da je podržao nuklearni sporazum Irana i šest svetskih sila. Predlog bi utoliko više bio na mestu ako se uzme u obzir da je odluka o nobelovcu stigla na dan kada je objavljeno da će Tramp sledeće nedelje verovatno pocepati ovaj sporazum o nuklearnom programu koji Iran postepeno izvodi iz sankcija.

Mnogi, međutim, podsećaju da ovo svakako nije prvi put da je odluka Nobelovog komiteta za mir izazvala kontroverze. Pre osam godina bila je dovoljna samo najava povlačenja vojnika iz Iraka, pa da bivši američki predsednik Barak Obama – postane nobelovac.