Naučni skup o Filipu Višnjiću

04. 11. 2017. 11:12

Ванредно издање часописа „Шидина“ посвећено годишњици рођења Филипа Вишњића

U Vukovoj zadužbini u Beogradu juče je održan naučni skup „250 godina Filipa Višnjića – život i delo”. Skup je pozdravio Milimir Mučibabić, predsednik Srpskog prosvetnog i kulturnog društva „Prosvjeta”.

– Potrebno je da govorimo o ljudima poput narodnog pesnika i pevača Filipa Višnjića, i ostalim velikanima, posebno u ovo sumorno vreme kada su etički principi uzdrmani, a činjenice gube na značaju. U našoj tradiciji treba da pronađemo ono najbolje – istakao je Mučibabić.

Na skupu su prijavljena sledeća izlaganja: Boško Suvajdžić (Vuk o Višnjiću, Višnjić o Vuku), Marija Kleut (Filip Višnjić u viđenju nemačkih pisaca), Milisav Savić (Višnjićeva pesma Lazar Mutap), Danka Lajić Mihajlović (Guslar Filip Višnjić), Ljiljana Pešikan Ljuštanović (Pesničko narušavanje zakona žanra), Branko Zlatković (Pripovedna biografija Filipa Višnjića), Kristina Mitić (Gusle Filipove u carstvu nebeskom), Saša Knežević (Smrt i smrtnost u Višnjićevom pevačkom i pesničkom opusu).

Predstavljeno je juče i vanredno izdanje časopisa za kulturu „Šidina” Kulturno obrazovnog centra Šid, posvećeno godišnjici rođenja Filipa Višnjića (1767–1834). U časopisu je objavljen tekst prof. dr Jeline Đurković koja navodi da je Višnjićev udeo u korpusu usmene epike uvek bio visoko vrednovan.

– Jedini je on poneo epitet kao drugo ime po kome se tačno zna na koga se misli kad se kaže pesnik bune. Nesumnjivo je bio jedan od onih pesnika koji osećaju damar vremena i prema njemu hrabro usklađuju svoje tvoračke strune. Romantizam usmene reči ne bi bio isti bez Višnjićevog usmenog pesništva. Zbog značaja teme Prvog ustanka, o kojoj je pevao, i popularnost pesama Filipa Višnjića je bila velika, navodi Jelina Đurković.