Kako su tržni centri progutali male trgovce

04. 11. 2017. 13:38

Последњих година процес реституције испразнио је око 50 локала којима је газдовао град (Фотографије: О. Јанковић)

Pančevo – Malo, malo pa pančevačkim maloprivrednicima i trgovcima bude ponuđeno u zakup na stotine gradskih kvadrata, ali je interesovanje za njih tradicionalno slabo. Tako je i poslednji u nizu pokušaja da se „uposli” 19 poslovnih prostora i lokala prošao neslavno, jer je u kiriju i bez licitacije otišlo tek njih šest i to za 325 dinara po kvadratu. Za svaki lokal pojavio se tek po jedan zainteresovani, koji je na kraju postao zakupac, dok za ostale ni po osnovnoj ceni od 308 dinara po kvadratnom metru mesečno nije bilo zainteresovanih.

Zato je centralnim ulicama Pančeva raspoređeno mnoštvo, praznih, neupošljenih i zapuštenih lokala musavih izloga izlepljenih iscepanim plakatima i pustih prodajnih blokova, dok još jedino rade pekare i kafići, banke i nekoliko velikih marketa… Namesto nekadašnjih prodavnica propalog trgovinskog preduzeća „Trgoprodukt”, danas u stečaju i zanatskih radnji, tu su kineske robne kuće uz miris roštilja, pica i brze hrane, dok se čitav život grada na Tamišu preselio u jedan veliki tržni centar, svojevrsni luna park kupovine i razonode nedaleko od srca grada, organizovan po oprobanom receptu „sve na jednom mestu”.

A tamo sasvim drugačije priče. Trgovci koji su imali „sreću” da se domognu prodajnog ili prostora za igraonicu, teretanu ili restoran kažu da im je to jedva pošlo za rukom, jer su liste čekanja kilometarske i u svakom trenutku, da za ovu trgovinsku meku čeka bar pedesetak zakupaca. Ne smeta ni što je kirija višestruko viša nego u gradu, u kojem se njihove kolege vajkaju da ih je novi potrošački park „progutao” i da ga nije trebalo pustiti tako blizu, pa i pored toga što su gradski kvadrati drastično jeftiniji migraciju trgovaca, a što je gore mušterija, više je nemoguće zaustaviti.

Poslednjih godina i proces restitucije ispraznio je blizu 50 lokala kojima je gazdovao grad. Kriza je zakatančila i kultne gradske kafane, od kada je propalo i Ugostiteljsko preduzeće „Sloboda”, a i od pompezno najavljene rekonstrukcije istoimenog hotela u centru grada, za sada nema ništa. Sliku uličnog haosa nadopunjuju oronule, prazne gradske palate i nekoliko propalih građevinskih investicija, starih i preko dve decenije, od kojih jedna u gradskom parku ozbiljno ugrožava zdanje Narodnog muzeja i okolne stanare.

Građevinski haos, ali i nove kupovne navike zahvatili su i obodne delove grada u blizini pančevačke robne pijace „Aerodrom”, kojom gazduje JKP „Zelenilo”. „Novi buvljak” nije samo pijaca, već je ceo kraj Gornje varoši svojevremeno živeo u ritmu ove pojave uz odavno razvijenu čitavu jednu novu granu privređivanja – „buvljački turizam”, koji je Pančevo patentiralo prvo u državi, još pre dvadesetak godina.

Ali i nekada ovdašnji brend je sve prazniji. Od oko 2.700 tezgi, prema podacima „Zelenila”, tek nešto preko polovine je popunjeno. Uočljivo je da ih je mnogo zabravljeno, od nekorišćenja zarđalo i skroz neupotrebljivo, dok zjape rupe namesto štandova koje su odneli njihovi vlasnici. Nakupaca još i ima i to u ranim jutarnjim satima, ali „običnih” mušterija je sve manje i ne prođe ni polovina prepodneva, a prodavci pakuju robu i zatvaraju svoje „radnje”.