Opalo lišće „piše" kazne
(Фото М. Јанковић)
Ostalo je još oko mesec dana do smene godišnjih doba i prelaska jeseni u zimu, a zelene površine i trotoari u gradu prekriveni su zlatnožutim i crvenkastim lišćem. Romantična šetnja po njemu i osluškivanje šuškanja ispod nogu nažalost ima i drugu stranu. Dešava se da se na slojeve vlažnog, neočišćenog lišća sugrađani okliznu, padnu, pa i teško povrede.
Nadležnost nad uklanjanjem opalog lišća sa javnih površina podeljena je na nekoliko adresa. Jedna je JKP „Zelenilo Beograd”, druga skupštine stanara, a treća su državna i javna preduzeća, školske, zdravstvene, socijalne ustanove, fabrike...
Radnici „Zelenila” zaduženi su za čišćenje lišća u parkovima, na skverovima, nekim delovima stambenih naselja, dok su stanari, prema Odluci o komunalnom redu, odgovorni za prostor ispred zgrada i u dvorištima. Isti slučaj je i sa preduzećima i ustanovama. U slučaju da se odluka ne poštuje predviđene su i kazne. One se, kada je reč o skupštinama stanara, kreću od 10.000 do 100.000 dinara.
Ukoliko se površina oko zgrade ne drži u urednom stanju, predviđena je kazna od 100.000 dinara za pravno lice, to jest za skupštinu stanara, 50.000 za preduzetnika, a za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice propisana je kazna od 10.000 dinara. Nadzor nad primenom ovih odredaba ima opštinska komunalna inspekcija.
Kaznene mere predviđene su i za državna i javna preduzeća, školske naučne, zdravstvene, socijalne ustanove koje ne ispune svoje obaveze i očiste prostor ispred objekata. Te novčane „packe” obično se kreću oko 50.000 dinara.
Kako poslednjih dana izgledaju trotoari i prostor ispred zgrada i javnih ustanova, čini se da smo odavno zaboravili izreku koja govori da se karakter domaćina ne vidi po tome kako mu je u kući, već kako je ispred nje. Malo je komšija koji danas organizuju akcije uređenja svojih dvorišta. Veći broj novopridošlih bi izgleda lišće ostavio zubu vremena i delovanju gljiva.
Kako kažu u „Zelenilu”, oni su sa uklanjanjem lišća sa 17.806.167 kvadratnih metara koje su u njihovoj nadležnosti odavno počeli.
– Površine koje mi održavamo svrstane su u kategorije. U ekstra i prvu kategoriju spadaju najznačajniji parkovi, skverovi i parteri. Oni se grabuljaju dva puta u toku jeseni. Parkovske površine šireg centra grada svrstane su u drugu i treću kategoriju, a grabuljanje ovih površina predviđeno je od jedan do dva puta. Skverovi i zelenilo duž saobraćajnica, koji pripadaju četvrtoj kategoriji, grabuljaju se jednom. Površine koje pripadaju stambenim naseljima svrstane su u petu, dok delimično uređene površine pripadaju šestoj kategoriji. Uklanjanje lišća sa ovih površina počinje u novembru i traje, u skladu sa vremenskim uslovima, i u toku zimskih meseci – objašnjavaju u „Zelenilu” i ističu da pored zimskog uklanjanja lišća postoji i prolećno.
Posle grabuljanja „letnja odeća” stabala odvozi se na posebne parcele na kojima se prerađuje u kompost i takozvanu listovku – organsko đubrivo koje se najčešće koristi za obogaćivanje zemljišta.
Sirovina za đubrivo
„Zelenilo Beograd” poseduje rasadnike koji se prostiru na oko 12 hektara i staklenike koji zauzimaju površinu od 7.000 kvadratnih metara zbog čega im dobijanje komposta i listovke mnogo znači.
– Listovka se može praviti od lišća svih vrsta drveća. Ipak, lišće oraha, hrasta i platana sadrži mnogo tanina pa sporo trune i zato se meša sa ostalim lišćem. Isti slučaj je i sa četinarima koji sadrže smolu koja otežava prodiranje vode u iglice. Uglavnom je za razgradnju lista u đubrivo potrebno oko dve godine. Posle tog vremena ova razgrađena listovka se koristi za proizvodnju sadnog materijala, kako cveća tako i drveća i šiblja, kao i za poboljšanje zemljišta koje je postalo lošijeg kvaliteta – kažu u „Zelenilu”.