Andrić i Srpska književna zadruga su vršnjaci
У исповестима Љуби Јандрићу Андрић је рекао: „Тада, 1924. године, било је теже ући у Српску књижевну задругу него у царство небеско...” (Фото Драган Јевремовић)
Srpska književna zadruga, osnovana 1892. godine, danas obeležava 125 godina postojanja održavanjem 101. redovne Skupštine, kao i svečanosti povodom ovog jubileja. U svečanom delu prof. dr Zorica Nestorović održaće besedu o Andriću i Srpskoj književnoj zadruzi, a glumica Biljana Đurović čitaće Andrićeve tekstove.
U četvrtak će na Kolarcu, od 19.30 časova, biti predstavljeno 6 knjiga novog 109. Kola SKZ-a i 6 knjiga u novim divot-izdanjima čuvene edicije „Kolo”.
U okviru „Kola” biće reči o knjigama Mišela de Montenja „Ogledi (1–2), Lukijana iz Samosate „Izabrani spisi”, Jovana Deretića „Kompozicija Gorskog vijenca”, Vasilija Krestića „Znameniti Srbi o Hrvatima” i drugima, a među divot-izdanjima biće predstavljena dela Stefana Prvovenčanog, Plutarha, Matije Bećkovića, Mila Lompara...
– U toku trajanja Srpske književne zadruge, tokom 125 godina, gotovo svaki srpski pisac imao je svoju malu istoriju odnosa sa ovom institucijom. Najveći najviše. Vidi se to na primerima Andrića, Crnjanskog, Isidore, Desanke, Ćopića, Ćosića... Ivo Andrić i Srpska književna zadruga su vršnjaci: Zadruga je osnovana, a Andrić rođen 1892. godine. Veliki deo života živeli su zajedno, kaže Dragan Lakićević, njen glavni urednik.