Bitka protiv gladi
Хране има најмање у Африци
Prema izveštajima agencija
Vašington, Kairo, Manila – Juriši izgladnele sirotinje na silose preskupe hrane sve češći su na južnoj polulopti. Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan u sve brojnijim sukobima gladnih i policije – od Kameruna do Indonezije – sluti „mogući povod za novi rat”, a dotle bogatiji deo planete još nema sluha za temu moguće novovekovne gladi...
Nedavna stampeda gladnih ljudi na Haitiju, u Egiptu, na Filipinima omela su prošlog vikenda najavljeni dnevni red prolećnog zasedanja MMF-a i Svetske banke u Vašingtonu. Bankarski samit zakazan radi rvanja sa posledicama lanjskog kraha hipotekarnog tržišta u SAD, i potonje krize globalnog bankarsko-finansijskog sistema, zabrinuto je notirao destruktivni uticaj skoka cena namirnica na zemlje „trećeg sveta”, ali nije iznedrio plan zajedničke akcije.
Krvavi nemiri zbog manjka hrane i paprenih cena namirnica prete u najmanje 33 države, prognozirao je predsednik Svetske banke Robert Zelik, nekadašnji državni sekretar SAD za trgovinu i veliki zagovornik subvencija američkim farmerima.
Svetska bankarska elita nije složna oko strategije predstojeće bitke protiv moguće gladi stotina miliona ljudi. Za početak, vodeći bankari misle različito o glavnim razlozima istorijskog skoka cena hrane na početku 21. veka.
Da li su rekordni skok cene nafte na svetskom tržištu i jagma za kukuruznim biodizelom glavni pokretači drastičnog poskupljenja pšenice i drugih žitarica poslednjih godina? Koliko je globalno zagrevanje bilo presudno za isušivanje polja na severnim obalama Mediterana, u Vijetnamu, na američkom Srednjem zapadu i time na skok cene hrane u tim krajevima? Da li su gastronomski prohtevi nove azijske buržoazije uticali na skok cena žitarica i mesa na svetskom tržištu?
Naime, bušel pšenice je na svetskom tržištu u poslednjih 36 meseci poskupeo 181 odsto, cena pirinča dvostruko je viša. Soja, pasulj i jestivo ulje u korak prate trend, prenosi „Volstrit džornal”. Bitka protiv gladi tek je na početku.
„MMF i Svetska banka ne mogu same da se uhvate u koštac sa ovim sudbonosnim temama. Grupacija G-7 najrazvijenijih zemalja sveta morala bi hitno da osmisli program borbe protiv sve raširenije gladi”, stav je nevladine organizacije Oksfam Internešenel koji prenosi AFP.
U međuvremenu, sit gladnome i dalje ne veruje.
Robert Zelik je prošle nedelje u Vašingtonu zatražio od razvijenih zemalja sveta da izdvoje pola milijarde dolara za pomoć UN agenciji za hranu. Imućni su na godišnjem zasedanju banke u Vašingtonu uspeli da skupe tek polovinu zatraženih para za prehranu neuhranjene dece i njihovih familija u najugroženijim zemljama sveta. Možda izgleda da je Sirotinja na Haitiju, u Etiopiji i na Filipinima daleko, ali nedostižno skupa hrana polako menja navike i najbogatijeg dela planete...
„Karton jaja u SAD poskupeo je za poslednjih godinu dana 50 odsto, vekna hleba e danas je 57 odsto skuplja nego 2005. Sok od pomorandže, onaj što se na filmovima obavezno pije pre doručka, staje 67 odsto više nego pre dve godine: suočeni sa najgorim skokom cena hrane u poslednjih 20 godina, Amerikanci radikalno menjaju način ishrane. Do juče najbogatija nacija sveta u proseku danas manje jede po kafanama nego ikad ranije u poslednjih 25 godina – disciplinovano jučerašnje ostatke od ručka konzumira sledećeg dana i pažljivo proverava u kojoj su megapiljari najpovoljnije rasprodaje”, prenosi veb-forum MSNBC. Preskupa hrana, posebno paprena govedina, mlečni proizvodi, piletina, voće, povrće, kafa... menjaju navike Amerikanaca. Jenki danas kuvaju kod kuće, a oni najsiromašniji okreću se sve više narodnim kuhinjama...
T. V.