Do prve plate u svom preduzeću

Andrijana Cvetićanin

14. 12. 2017. 13:15

Млади све активнији у тражењу посла (Фото Горан Пауцановић / Француска привреднa комора)

Ana Minić je studentkinja četvrte godine Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, smer energetika. Do dobijanja diplome ima još ispita ali, kako kaže, to je ne sprečava da ide na sajmove zapošljavanja, tribine i simulacije za razgovor za posao kako bi saznala šta je čeka u budućnosti. Akademci sve više shvataju da put do radnog mesta vodi preko pretraga oglasa i krstarenja internetom, slanja mejlova kompanijama, razgovora sa poslodavcima, volontiranja i prakse.

– Zanimaju me obnovljivi izori energije i smatram da ću u toj oblasti naći posao. Puno je nezaposlenih i teško je naći posao pa smo svi svesni da sami moramo da se angažujemo u traženju šanse – razmišlja ova dvadesetdvogodišnja studentkinja.

Svoje razmišljanje prenela je reporteru Magazina u pauzi tribine „Digitalizuj svoju budućnost” održane nedavno u okviru Francuske nedelje, koju već pet godina zaredom organizuje „Šnajder elektrik”, uz pomoć Francusko-srpske privredne komore.

Tom prilikom Ana je sa desetinama drugih studenata dobila priliku da vidi kako predstavnici francuskih kompanija prisutni u našoj zemlji obavljaju razgovor sa onima koji su se prijavili na konkurs za neki posao.

– Simulacija razgovara dobro će im doći kada sa diplomama pokucaju na vrata i dobiju termin za stvarani razgovor kod potencijalnog poslodavca – smatra Biljana Živanov, zadužena za regrutovanje novih radnika u „Hačinson”kompaniji u Rumi, koja je od 2016. prisutna u Srbiji i u kojoj trenutno je petnaestak studenata na praksi.

– Prošlog meseca iz grupe praktikanata dvoje njih dobilo je stalan posao – kaže naša sagovornica.

Na opasku da je ova kompanija udaljena od Beograda i Novog Sada, Nenad Drekalović, student Visoke škole elektrotehnike i računarstva, kao potencijalni kandidat, odgovorio je da putovanje ne bi trebalo da bude problem kada se traga za poslom. Priznaje da bi najviše voleo da živi i radi u Topoli, odakle je rodom, ali kaže da u vreme dobrih saobraćajnica geografska razdaljina nije problem, ako je plata dovoljna za dodatni trošak prevoza: važno je da preostane i za ostale životne potrebe.

Nenad, student druge godine i aktivan član Studentskog parlamenta, na simulaciju razgovora je došao sa laptopom kako bi pokazao svoje dosadašnje projekte. I on se nada da što više iskustva stekne kao akademac, da će mu to biti ulaznica za brži ulazak u svet zaposlenih.

Da su mladi sve aktivniji u traženju posla potvrđuje i Snežana Klašnja, pomoćnica ministra za sport i omladinu republike Srbije.

– Stopa nezaposlenosti mladih u 2016. bila je je 28,5 procenata i skoro je duplo veća od stope nezaposlenosti radno aktivnog stanovništva. Dosadašnje aktivnosti Vlade Srbije daju rezultate. Tako je stopa nezaposlenosti mladih iz 2016. godine za 11 procenata smanjena u odnosu na 2013. kada je iznosila 39,5 procenata, što je svakako dobar rezultat, ali je potrebno nastaviti sa istim trendom – kaže Snežana Klašnja za Magazin.

Naša sagovornica primećuje da se mladi, između 15 i 30 godina, sve više interesuju za subvencije i obuke za samostalno pokretanje posla. Uključuju se u obuke za podizanje svojih kompetencija koje organizuju Nacionalna služba za zapošljavanje, Razvojna agencija Srbije, Privredna komora Srbije i nadležna ministarstva. Tako je, na primer, kroz programe Ministarstva za sport i omladinu Republike Srbije – za pisanje biografija, predstavljanje poslodavcu i obuka za preduzetništvo, pre četiri godine prošlo 981, dok se očekuje da će ih do kraja ove godine proći 3.300 mladih.

– Poseban cilj akcionog plana vlade za povećanje zaposlenosti mladih usmeren je na porast malih i srednjih preduzeća: očekuje se da u ovim firmama, čiji će osnivači biti upravo mladi ljudi, do 2020. godine, bude zaposleno 60.000 mladih. Lane je u novoosnovanim malim i srednjim preduzećima posao našlo 10.844 mladih i za 10 procenata povećan je broj mladih preduzetnika – navodi Snežana Klašnja.

Naši mladi sagovornici, još studenti, Ana i Nenad, na pitanje da li bi otišli iz Srbije zbog posla, imaju slične stavove: kažu da će najpre sreću okušati u domovini, a nadaju se i da će nastavak školovanja na master studijama biti prečica za bržu zamenu indeksa radnom knjižicom. Tek ako sve to bude neuspešno, počeće da traže poslodavca preko granice.