Sve manje spavamo i sanjamo

Danijela Davidov-Kesar

13. 12. 2017. 21:11

Несаница и несањање нису до­бри за пси­хич­ко и фи­зич­ко здра­вље љу­ди, јер до­во­де до по­ве­ћа­ња ри­зи­ка од по­ја­ве упа­ла, го­ја­зно­сти, про­бле­ма са пам­ће­њем, де­мен­ци­је... (Фото Пиксабеј)

Zbog br­zog na­či­na ži­vo­ta i broj­nih oba­ve­za ko­je ima­ju, lju­di sve ma­nje spa­va­ju a pri­tom ni­šta ne sa­nja­ju. Is­tra­ži­va­či su ot­kri­li da u pro­se­ku sva­ka tre­ća oso­ba ne spa­va do­volj­no i ne­ma ni­ka­kve sno­ve.

Ta epi­de­mi­ja ne­sa­nja­nja ni­je do­bra za psi­hič­ko i fi­zič­ko zdra­vlje lju­di, zbog če­ga po­sle od­re­đe­nog vre­me­na mo­ra­ju da po­tra­že po­moć struč­nja­ka. U to­ku da­na mo­zak se pre­tr­pa in­fo­r­ma­ci­ja­ma a to­kom pro­ce­sa spa­va­nja se „či­sti”. 

Ka­ko pre­no­si „Dej­li mejl”, REM fa­za spa­va­nja vi­še od svih osta­lih uti­če na raz­li­či­te aspek­te ljud­ske ana­to­mi­je, pa bi na du­ge sta­ze ne­sa­ni­ca mo­gla da iza­zo­ve i de­pre­si­ju.