Srbima preti da postanu manjina u Srbiji
Споменик четири вере на чачанском гробљу, с православним и католичким крстом, исламским полумесецом и Давидовом звездом, подигнут припадницима свих војски погинулим у околини Чачка током Првог светског рата (Фото Г. Оташевић)
Čačak – Izražen uticaj veroispovesti stanovništva na nacionalno opredeljivanje može dovesti do promene nacionalnog sastava u Srbiji. Ukoliko se nastavi sadašnji tok izmene konfesionalnog sastava, Srbi bi već polovinom 21. veka postali manjina u sopstvenoj državi.
Docent Vojne akademije Univerziteta odbrane u Beogradu, pukovnik dr Hajradin M. Radončić, ovim zaključkom počinje svoj novi rad pod nazivom „Konfesionalna struktura stanovništva od 1921. do 2011. godine i njen uticaj na nacionalnu identifikaciju Srbije”, predstavljen nedavno na Međunarodnoj konferenciji u istraživačkom centru DQM, u Prijevoru kod Čačka. On ističe da je „ispovedanje vere značajno demografsko obeležje Srbije, jer se preko konfesionalne identifikacije stanovništva izražava odnos prema naciji, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, tradiciji, jeziku i kulturi”.
– Konfesionalna struktura u republici odražava i nacionalnu pripadnost, i to posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama i narušenim versko-nacionalnim odnosima, što je u dosadašnjoj povesti Srbije više puta potvrđivano. Društvenoistorijska događanja u Srbiji bila su presudna za postojanje dveju preovlađujućih religija, hrišćanske i islamske, pa je istraživač Petar Vlahović, još pre pola veka, naglašavao da je stanovništvo RS srpskog porekla i govori srpskim jezikom, ali se u verskom pogledu deli na pravoslavne i muslimane – navodi Radončić, koji na VA predaje vojnu strategiju.
Pukovnik ukazuje na podudarnost nacionalnog i verskog sastava naroda u RS gde „pripadnost konfesiji značajno utiče na nacionalno određivanje do kojeg ispitanici u popisu drže i žele da istaknu versku i etničku pripadnost, kao i porodični status”:
– Broj Srba, Crnogoraca i Jugoslovena u nacionalnom smislu, prema najnovijem popisu stanovništva 2011, približno se podudara s brojem pravoslavnih, a brojka Bošnjaka, muslimana i Albanaca sa zbirom ispitanika islamske vere. Odnos nacionalnost konfesija posebno je izražen u popisu 2002. godine, kada je ozvaničena bošnjačka nacija – ističe dr Radončić u razgovoru za „Politiku”.