U poveljama ktitora piše šta je čije
Пећка патријаршија (Фото Анђелко Васиљевић)
Srbi su se na kraju 20. veka „našli na pogrešnoj strani istorije”, kako je to dobro primetio i definisao Dušan Bataković, istoričar i diplomata, pa su konzervatori i restauratori, uz svoje redovne poslove da održavaju našu baštinu, posebno na Kosovu i Metohiji, dobili zadatak da stalno podsećaju šta to veliko srpsko blago čini. I naravno, popularizuju ga kad god to mogu.
Zato dr Svetlana Pejić, savetnik u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, i u ovom razgovoru ne propušta priliku da prvo podseti da su saradnici Zavoda bili vrlo angažovani u realizaciji izložbe „Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji – identitet, značaj, ugroženost”, koja je krajem 2017. bila organizovana u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti. Dodaje i da se kosovsko-metohijsko nasleđe bogatom zavodskom izdavačkom delatnošću i publikacijama približava javnosti.