Razbijanje straha od visine i planinarenje
Висок 204,68 метара, одавно је превазишао своју техничку улогу „чувара” комуникационе опреме различитих оператера. Данас је Авалски торањ једна од најатрактивнијих туристичких дестинација (Фотографије Д. Мучибабић)
Jedna Ivana iz Beograda rešila je da prvu novogodišnju odluku sprovede na početku godine, i to odmah 1. januara. Želja joj je bila da pobedi strah od visine, a kako bi se što bolje sa njim suočila odlučila je da se popne na 122. metar Avalskog tornja, na vidikovac sa kog pogled puca ne samo na gotovo celu prestonicu, već i na Šumadiju, vojvođanske ravnice i kolubarski kraj. Uz podršku supruga, Ivana se popela na vrh tornja, a samo nekoliko trenutaka kasnije vest o pobeđenom strahu podelila je posredstvom društvenih mreža.
I nije bila jedina koja je za praznike posetila beogradsku planinsku lepoticu. Njene čari otkrivali su i strani turisti, a mnogi Beograđani su u grupama u prvim januarskim danima pešačili i planinarili. Avala poslednjih godina mami ne samo leti nego i zimi jer konačno nudi mesta gde posetioci mogu da se okrepe. Osim oronulog hotela „Avala”, u podnožju tornja je kafić, suvenirnica, etno-galerija...
U kompleksu je i crkva brvnara i drvene kućice sa suvenirima. One su postavljene i na stazi koja vodi do spomenika Neznanom junaku. Ovo kolosalno zdanje od crnog mermera godinama je oštećeno, ploče na platou su popucale i uprkos brojnim obećanjima da će biti obnovljeno to se još nije dogodilo. Sve to ipak pada u drugi plan dok vas zraci sunca koji se provlače kroz obilje zelenila miluju, a čist vazduh očas posla otvara sinuse.
Najviše pažnje posetilaca ipak privlači elegantan i dostojanstven „gromobran iznad Beograda” koji godinama podupire prestoničko nebo. Visok 204,68 metara, odavno je prevazišao svoju tehničku ulogu „čuvara” komunikacione opreme različitih operatera. Danas je Avalski toranj jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija Beograda i Srbije. U toku jeseni i zime od grada do njega i ostatka Avale ne postoji direktiva veza javnim prevozom, ali to ne znači da turistička privlačnost planine i tornja opada. Ovome su verovatno doprineli i prošlogodišnji noviteti u kompleksu oko tornja kojim rukovodi JP „Emisiona tehnika i veze”. On je, osim kafićem i suvenirnicom, oplemenjen brojnim drugim sadržajima. Na otvorenom delu kompleksa izgrađeni su i uređeni multifunkcionalni sportski tereni za mali fudbal, rukomet i košarku sa rasvetom i tribinama i teretana na otvorenom koja je potpuno opremljena spravama za vežbanje, tepih travom i česmama. U okviru kompleksa se sada nalazi i dečje igralište, a majke sa kolicima i osobe sa posebnim potrebama sada lakše stižu do vrha tornja, zahvaljujući novom liftu. Zbog svega toga podnožje ovog avalskog diva postalo je pravo mesto za celodnevnu zabavu. A da bi posetiocima koji ovde dođu boravak bio još ugodniji uređen je i zatvoreni prostor sa novim pultom za prodaju ulaznica i drugim turističkim i ugostiteljskim sadržajima.
– Izuzetno smo ponosni što je Avalski toranj, koji je najvažniji telekomunikacioni objekat u zemlji, u toku prošle godine privukao rekordan broj posetilaca, gotovo 155.000, što je za oko 15 odsto veća poseta nego u prethodne četiri godine. Zato planiramo da i u ovoj godini organizujemo mnoštvo zanimljivih programskih sadržaja koji će Beograđanima i turistima boravak na Avali učiniti još prijatnijim – istakao je Branko Gogić, v. d. direktora JP „Emisiona tehnika i veze”.