Ljudski mozak kao najbrži superračunar

Aleksandar Todorović

15. 01. 2018. 14:24

(Фото Пиксабеј)

Verovatno ste dosad više puta čuli da je na Zemlji najbrži ljudski um. Dovoljan je delić sekunde da zamislite i već ćete „biti” na drugom kraju sveta. Dok zamišljate neki egzotičan deo sveta, informacija se neuronima u mozgu prenosi brzinom od oko 430 kilometara na sat. Osim toga, energija koja se skuplja u našem mozgu dovoljna je da upali sijalicu, prenose mediji. Sa gotovo 100 milijardi neurona i 40.000 međusobnih veza zvanih sinapse, svaki čovek misli na jedinstven način. Možemo da zaključimo da bi naši mozgovi, kada bi bili kompjuteri, bili sposobni da izvode jedan kvintilion (milijardu milijardi) operacija u sekundi. A to je deset puta brže od trenutno najbržeg superkompjutera na svetu.

Godine 2009. stručnjak iz kompanije „Cisko” rekao je da će 2020. godine biti dovoljno 1.000 dolara da se kupi računar čija će brzina obrade podataka biti u rangu ljudskog mozga. Može se reći da nije mnogo pogrešio.

U istoriji superračunara, 1985. godine najbrži kompjuter na svetu zvao se „Krej 2” i mogao je da obradi 1,9 milijardi operacija u sekundi. Iako ta brzina deluje impozantno, treba reći da je današnji prosečni mobilni telefon znatno brži od njega. Nekadašnji glomazni superkompjuter trideset godina kasnije može da stane u džep, a njegova brzina u međuvremenu znatno je porasla s obzirom na to da se danas brzine znatno povećavaju svakih nekoliko meseci.

Svetska lista 500 najbržih računara ažurira se dva puta godišnje. Kao što smo pisali, u novembru je titulu najbržeg dobio kineski računar nazvan „Sunway TaihuLight”. Njegova sposobnost jeste obrada 93 kvadriliona operacija u sekundi, odnosno 93 petaflopsa. Koristi se za predviđanje vremenskih prilika, ali i za pravljenje 3-de mape svemira i dr. Osim što koristi veliku količinu energije, zauzima i veliki prostor koji se prostire na hiljade kvadratnih metara.

Kompanija „Krej ink”, koja trenutno poseduje najbrži superračunar u SAD (nazvan „Titan”), kaže da od raznih organizacija godišnje prima na hiljade predloga za saradnju, ali da ih svede na svega 40 ili 50 na kojima počnu da rade.

Njihova primena najviše se koristi u razvoju veštačke inteligencije, istraživanju svemira i biotehnologiji, posebno u preciznoj medicini (medicina koja se zasniva na posebnoj pažnji koju dobija svaki pacijent kako bi terapija bila brža i delotvornija).

Računari su svake godine sve brži, ali se još nije stiglo do limita u razvoju kompjutera. To je industrija koja će, u simbiozi sa razvojem tehnologije, nastaviti da raste do neslućenih razmera. Drugi razlog za nagli razvoj superračunara jeste i rivalstvo među zemljama, pogotovo između Kine i SAD. Trenutno Kina dominira, a u saopštenjima obe zemlje najavljuje se razvoj i puštanje u rad još bržih superračunara.

Podsećamo da SAD ove godine planiraju da puste u rad računar brzine 200 petaflopsa, dok je cilj Kine da 2020. godine razvije „egzaskejl” kompjuter brzine 1 egzaflop (1 kvintilion podataka odnosno, 1.000 petaflopsa). Ukratko rečeno, to je brzina kojom, kako se procenjuje, ljudski mozak može da obrađuje podatke. Ovaj računar, kada bude bio napravljen, neće sigurno koštati 1.000 dolara, kao što je 2009. predviđao stručnjak iz „Ciska”. Ali ne treba zaboraviti da je najbrži superračunar iz 2009. godine, ako ga poredimo sa trenutnim najjačim računarom iz Kine, posedovao jačinu od svega dva odsto. Što znači da je za osam godina brzina obrade podataka porasla za 5.000 odsto.

Kako prenose mediji, predviđa se da će ulaganje u razvoj superračunara do 2022. godine dostići 33 milijarde dolara.