Bele kule na Dunavu
Вековни чувар „гвоздене капије“ Дунава (Фото Драгослав Жарковић)
Ni u najboljim planovima zaposleni u Turističkom prostoru „Tvrđava Golubački grad” nisu očekivali da će im prva godina rada biti tako uspešna. Vizitorski centar podno tvrđave, na desnoj obali Dunava, do koga svakodnevno dopiru zvuci čekića vrednih radnika sa gradilišta u kulama, otvoren je u jesen 2016. Posle četiri meseca, kako kažu eksperimentalnog rada, počeli su da vode statistiku i krajem 2017. sumiraju rezultat.
– Očekivali smo da ćemo u prvoj godini imati oko 10.000 posetilaca. Međutim, na kraju decembra 2017. ostalo je zabeleženo da je tokom 12 meseci bilo nešto više od 63.000 registrovanih gostiju (355 autobusa, 15.206 automobila, 172 kombija…) na to smo ponosni, pogotovo što smo nudili samo pogled na kule i zanimljivu mini-postavku „Panorama vekova” nastalu od artefakata nađenih na terenu koji su potvrdili bogate slojeve života ovog, po svemu sudeći, dinamičnog istorijskog lokaliteta – kaže dr Iskra Maksimović, direktorka Turističkog prostora „Tvrđava Golubački grad”.
Vidikovac i topovska kula
Od aprila posetiocima će biti omogućen ulazak u četiri od devet kula.
– Otvorićemo topovsku, tursku ili belu kulu kako je zbog odsjaja od vode naziva lokalno stanovništvo, kao i kula broj 6, 7 i 8. Sa te dve u zaleđu, na zapadnoj strani – 6 i 7 pruža se najlepši pogled na reku i preko na rumunsku levu obalu Dunava. U kuli broj osam planiramo otvaranje tri sprata i postavku posvećenu vitezovima – pojašnjava Iskra Maksimović.
Obnova srednjovekovnog utvrđenja Golubačke tvrđave počela je u leto 2014. Najpre je 2011. godine dobijen status turističkog prostora, na 23 hektara, u okviru Nacionalnog parka Đerdap. Golubački grad je od ranije proglašen spomenikom kulture od izuzetnog značaja i danas je uz Beogradsku tvrđavu jedini spomenik kulture koji ima vlastitog upravljača. Iz dve tranše IPA projekata (2011. i 2016. godine) za koje je konkurisala Vlada Republike Srbije kod Evropske unije, a preko Austrijske razvojne agencije (ADA), obezbeđena su sredstva u vrednosti od 6,5 i 2,1 miliona evra. Detaljna restauracija po projektnoj dokumentaciji obavlja se u skladu sa uzusima stručnjaka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije. Zbog neusklađenosti zatečenog stanja sa projektnom dokumentacijom, samim uslovima za rad, višedecenijskom nebrigom – ne treba zaboraviti da je saobraćaj tutnjao kroz samu Tvrđavu do jula prošle godine – pojavljivali su se problemi koji su doveli do probijanja rokova.
– Sada nema više odlaganja, sve mora da bude završeno do 30. septembra 2018 – izričita je naša sagovornica.
Krajem decembra kada je ekipa Politikinog Magazina posetila Tvrđavu, uprkos jakoj košavi, temperaturi u blagom minusu i belim kapicama snega na okolnim visovima, radnici su vredno radili u kompleksu kula. Priznaju da im je najviše pomoglo kada je otvoren novi saobraćajni tunel i izmešten saobraćaj sa gradilišta.
Od aprila posetiocima će biti omogućen ulazak u četiri od devet kula
Na staroj magistrali, u samom zdanju tvrđave, na svodu su još uvek vidljivi tragovi visokih kamiona koji su tuda prolazili osam decenija, a sada sada užurbano prolaze tesari, zidari, limari... Kako se prisećaju, kamiondžije su danima od otvaranja obilaznice (nešto duža od 700 metara) i novog tunela od 152 metra trubile u znak odobravanja. Iskra Maksimović dodaje da se dve godine radilo samo na tome .
– Kontrolisanim eksplozijama probijano je zaleđe od čvrstih stena uz sve mere zaštite da se ne ugroze zapadne kule. Sve je nadgledao profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Ljuba Trajković – ističe ona.
Stare tehnike
Prema rečima Predraga Jošića, arhitekte iz „Safeža”, i Srđana Radovića, menadžera infrastrukturnih komponenti iz Austrijske razvojne agencije (ADA), sve tehnike koje se primenjuju su tradicionalne. – Nema mnogo razlike u načinu gradnje, kamen se ručno obrađuje i sve se radi u skladu sa projektnom dokumentacijom i pod nadzorom stručnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture, napominju njih dvojica.
Među prvim posetiocima, prethodnih 12 meseci, jedna trećina, oko 20.000 – bili su stranci. Najviše ih je iz Rumunije, slede Francuzi, Poljaci, Česi, Izraelci koji godina unazad dolaze na Srebrno jezero, Kinezi... Očekivanja su da će po otvaranju četiri kule broj posetilaca porasti za 30 procenata. Predstoji zato prevođenje turističkih flajera na druge jezike, u planu je zajednički nastup sa turističkim organizacijama Golupca, Kladova, TP Lepenski vir, Nacionalnim parkom „Đerdap” na sajmovima turizma. Direktorka Maksimović ističe izuzetnu saradnju sa Nacionalnim parkom Đerdap čiji su praktično deo. – Po položaju mi smo na samim vratima Đerdapa. Kada dođu stranci pitaju gde je „ajron gejt”, odnosno „gvozdena kapija“. Oni veruju da je to jedno mesto, ne znajući da je to deo toka Dunava kroz klisuru, zato nam je i obaveza da kao prvi na toj ruti budemo dobri domaćini i pružimo sve potrebne informacije, omogućimo i uputimo ih da vide što više sadržaja – ističe naša sagovornica.