Kubanci slobodnije idu u svet
Kuba će narednih nedelja bitno uprostiti proceduru za putovanje u inostranstvo. Kako javljaju izvori bliski vlastima na Kubi, Kubanci će moći da izlaze i ulaze u svoju zemlju bez „bele karte”, na koju se čeka mesecima i koja staje oko sto evra.
O „labavljenju” pravila za putovanja već je odlučeno, kako se saznaje, na najvišim mestima u Havani. Čeka se samo da se utanače još neki detalji, pa da još jedna nova mera u nizu reformi bude objavljena u sredstvima javnog informisanja, kao što se nedavno desilo sa davanjem zelenog svetla za mobilne telefone.
Lekari i ostali fakultetski obrazovani stručnjaci koji još nisu odradili svoj staž kao protivuslugu za besplatno visoko obrazovanje moraće, međutim, i dalje da čekaju na posebnu dozvolu da bi izašli iz zemlje, makar i na turističko putovanje. Bela karta ostaće još izvesno vreme na snazi za pripadnike vojske i policije koji po prirodi svog mesta imaju poverljive podatke o državi i njenoj bezbednosti. Većina građana moći će da putuje bez ovog dokumenta koji je do sada kubanskom budžetu donosio višemilionski prihod. Sa kubanske strane ukida se i „pozivno pismo” kao neophodni dokument za dobijanje pasoša za inostranstvo. Na ambasadama stranih zemalja ostaje da odluče da li će one, zauzvrat, uvesti ovaj zahtev kao neophodan za izdavanje viza Kubancima koji žele da putuju u njihovu zemlju.
Ukidanje zabrane na putovanja tražili su Kubanci na prethodnim partijskim diskusijama koje je po mesnim organizacijama organizovao komunistički vrh zemlje. Umetnici i intelektualci privrženi kubanskoj revoluciji tražili su na nedavnom kongresu potpuno poništavanje svih ograničenja za izlazak i ulazak u domovinu. Među njima je i popularni kantautor Silvio Rodriges koji je istovremeno tražio da se Kubancima omogući slobodni ulazak u hotele na ostrvu. Turistički objekti na Kubi već su otvorili svoja vrata za domaću publiku, ukoliko to ona može da plati.
U govoru koji je održao 24. februara pred parlamentom, pošto je umesto svog obolelog starijeg brata Fidela postavljen za predsednika, Raul Kastro je najavio momentalno ukidanje nekih apsurdnih zabrana, dok je za druge promene „potrebno vreme kako bi se ustanovile nove zakonske norme”. Havana, osim toga, mora voditi računa i o višedecenijskim naporima Vašingtona da sankcijama izoluje kubansko ostrvo, jedinu komunističku državu na zapadnoj hemisferi.
Najosetljivije je pitanje položaja kubanske emigracije u SAD. Koliko će nove mere uticati da se umanji jaz između zaraćenih strana: Kubanaca koji su ostali u svojoj zemlji i onih koji su prebegli na drugu stranu obale, u kapitalističku imperiju. Do sada se o njima govorilo kao o izdajnicima i neprijateljima koji ne zaslužuju da ikada dobiju natrag kubansko državljanstvo niti da se vrate u svoju domovinu. Prilikom nedavnog susreta kubanski ministar spoljnih poslova Felipe Peres Roke je u razgovoru sa grupom umerenih emigranata najavio da Havana ulaže napore da se veze sa Kubancima koji žive u inostranstvu pojačaju.
Novim merama bi, kako se čuje, boravak Kubanaca van zemlje mogao sa jedanaest meseci da se produži na dve godine. Za to vreme oni ne bi izgubili svoje prvobitno državljanstvo, niti bi im se oduzela imovina koju su pre odlaska ostavili u domovini. Pojednostavila bi se i procedura za ulazak na Kubu nekadašnjih sugrađana koji žive i rade van zemlje.
Raul Kastro, koga u medijima Latinske Amerike sada zovu i „Raultačkakom”, objasnio je da su mnoge mere koje su u datom momentu bile na mestu prevaziđene novim vremenima. Iza svake od apsurdnih zabrana kriju se hiljade ilegalnih prekršilaca, dodao je novi predsednik. Tako se ispostavilo da su na desetine hiljade Kubanaca, i pre nego što je dato zeleno svetlo sa vrha, komunicirale mobilnim telefonima. Njihovi aparati bili su registrovani na nekog od stranaca sa službom na Kubi, na koje se zabrana nije odnosila. Sada su na Kubi otvorene posebne kancelarije za povratak dokumentacije vlasnika mobilnih telefona, na sopstveno kubansko ime. Istovremeno, redovi pred prodavnicama tehnike se produžuju, bez obzira na to što su cene, kada se porede sa kubanskim platama, basnoslovne. Tu su, na sreću, rođaci iz inostranstva (Majami) koji još važe za bogate izdajnike.