Kad izda priroda nema ni meda

Ljubovija - Za pčelare u azbukovačkom kraju, u kojem ima više od 6.000 košnica punih pčela, ova godina po prinosu meda nije bila berićetna. Meda je bilo manje i do 7 odsto. Gorčinu ovogodišnje medne sezone, kao retko koje godine, nisu osetili samo pčelari u Azbukovici, već i pčelari sa drugih područja Srbije.
- Prvo je proletos u maju mesecu, u vreme cvetanja bagrema, tropska vrućina spržila bagremove cvetove, pa su pčele sa njih u košnice jedva unele šest do osam kilograma bagremovog meda, umesto 25 do 30 kilograma. Takođe, tokom minulog leta za pčelare nije bilo bolje vajde ni od livadskih trava. Dugotrajna suša i viske dnevne temperature sasušile su medonosne biljke, pa od unosa meda sa njih u košnice nije bilo ni za lek - kaže iskusni pčelar Milisav Đokić iz Ljubovije koji ima 206 pčelinjih društava u ,,dadanblatovim" košnicama, u koje su mu pčele ranijih godina donosile i po šest tona bagremovog, livadskog, kestenovog i lipovog meda.

Sa Đokićem, koji se pčelarenjem bavi više od pola veka, razgovarali smo u njegovom veoma uređenom pčelinjaku koji se nalazi u selu Gledeću nedaleko od Ljubovije. Ovaj iskusni pčelar pored jadanja zbog loše godine za pčele i pčelare, ističe da pčelinja društva u košnicama za predstojeću zimu nemaju dovoljno meda za ishranu, pa će odgajivači pčela morati da ulože dosta novca za nabavku šećera, od kojeg će da prave šećerni sirup i njime da prehrane pčele - kaže Đokić i nastavlja priču:

- Pčele su moja ljubav. Ova godina bila je gladna. Med iz Azbukovicenezagađene ekološke sredine, ,,melem" je za mnoge boljke, ali kad "izda" priroda nema ni meda. Ja sam za prehranu pčela u mom pčelinjaku kupio tri tone šećera. Više od polovine te količine već sam dao pčelama. A, ostatak ću da im dam do polovine ovog meseca. Da bi pčele sa lakoćom prebrodile zimu one za taj period u svakoj košnici treba da imaju 18 do 25 kilograma meda. Država ne haje mnogo za izvoz meda slatke i zdrave, bogami, i lekovite hrane. A poznato je da je med iz Srbije među najzdravijom i najkvalitetnijom hranom u Evropi. Ovde u Ljuboviji, a ni u gradovima u bližoj okolini, ne postoji organizovan otkup medana veliko, pa smo prinuđeni da se snalazimo i prodajemo ga ,,na teglu", na zelenim pijacama, po ceni od 250 do 300 dinara za jedan kilogram. Kupaca je malo - kaže Đokić.