Nauka u službi ideologije
На Конгресу у Братислави(1992) хрватска делегација је добила упутство да не комуницира са српском (Фото Архива Политике)
Na kongresima slavista svi slovenski jezici i njihova pisma su ravnopravni, i svaki književni spomenik, bez obzira na kojem je pismu sačinjen, ako je od značaja za istoriju jezika i književnosti slovenskih naroda, razmatra se sa velikom pažnjom. I svaki jezički podatak na nekom od mnogobrojnih slovenskih dijalekata, ako je od značaja za nauku, takođe se uzima kao činjenica.
Mada kongresi slavista predstavljaju naučne skupove istaknutijih istraživača slovenskih jezika, književnosti i kulture u svetu, ponekad mogu biti i mesto ideoloških ili međunacionalnih sukoba. Već na Slovenskom kongresu u Pragu (1848), među delegatima nije bilo sloge oko ključnog pitanja: da li slovenski narodi treba da se bore za stvaranje samostalnih država, ili je za njih sigurnije ako su vazali Austrougarskog carstva. U osnovi bio je strah od Rusije, podgrevan germanskom propagandom, da će ona asimilovati sve Slovene i da će Evropa biti ugrožena ako ona prodre na topla mora.