Od Dišana do Miroa

Milica Dimitrijević

05. 03. 2018. 10:30

Рој Лих­тен­штајн, „По­те­зи чет­ком”, 1967.

De­cent­no pro­stor­no re­še­na iz­lo­žba vi­še ne­go za­ni­mlji­vih gra­fi­ka i cr­te­ža. To je ono što vas če­ka ako obi­đe­te Le­gat Mi­li­ce Zo­rić i Ro­do­lju­ba Čo­la­ko­vi­ća u ko­jem su od nedavno pred­sta­vlje­na de­la ko­ja pri­pa­da­ju ovim me­di­ji­ma, a ko­ja pred­sta­vlja­ju iz­bor iz ko­lek­ci­je od oko 350 ra­do­va stra­nih stva­ra­la­ca ko­je po­se­du­je Mu­zej sa­vre­me­ne umet­no­sti.

Od ma­pe „Pre­te­če avan­gar­de: Nad­re­a­li­sti”, u iz­da­nju Ga­le­ri­je Švarc iz Mi­la­na i Di­ša­na, Re­ja, Bre­to­na u pri­ze­mlju, pre­ko Peh­štaj­na, Da­li­ja i Rua, po­tom Ha­mil­to­na i Ra­u­šen­ber­ga, zve­zda kao što su Lih­ten­štajn i Vor­hol pa do fri­za „Me­ke­mo­no”, Mi­ro­o­ve li­to­gra­fi­je na svi­li, du­ge sko­ro de­set me­ta­ra, ko­jom se efekt­no po­se­ti­lac na dru­gom spra­tu ga­le­ri­je opra­šta od po­stav­ke.

Pod ime­nom „Is­ho­di­šte ma­tri­ce: Pri­lo­zi za isto­ri­ju zbir­ke ino­stra­ne gra­fi­ke cr­te­ža Mu­ze­ja sa­vre­me­ne umet­no­sti” vi­ši ku­stos MSUB Ža­kli­na Rat­ko­vić, autor­ka iz­lo­žbe (tra­je do 4. apri­la), od­lu­či­la je da ob­je­di­ni oko še­zde­set ra­do­va ko­ji osve­tlja­va­ju po­je­di­ne ka­rak­te­ri­stič­ne umet­nič­ke po­ja­ve 20. ve­ka, ali ne po hro­no­lo­škom klju­ču, već na osno­vu ak­cen­ta ko­ji se sta­vlja na sa­mo de­lo. Ka­ko ka­že, ide­ja je da se ono is­tra­ži kroz ši­ri kon­tekst u ko­me je na­sta­lo, vre­men­ski, te­ri­to­ri­jal­ni ili dru­štve­ni, kao i uži, kroz umet­nič­ku prak­su ko­ja je do­ve­la do tog ra­da u okvi­ru opu­sa sa­mog umet­ni­ka. A ime­na su za­i­sta zna­čaj­na, ra­do­vi re­pre­zen­ta­tiv­ni.