Od Dišana do Miroa
Рој Лихтенштајн, „Потези четком”, 1967.
Decentno prostorno rešena izložba više nego zanimljivih grafika i crteža. To je ono što vas čeka ako obiđete Legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića u kojem su od nedavno predstavljena dela koja pripadaju ovim medijima, a koja predstavljaju izbor iz kolekcije od oko 350 radova stranih stvaralaca koje poseduje Muzej savremene umetnosti.
Od mape „Preteče avangarde: Nadrealisti”, u izdanju Galerije Švarc iz Milana i Dišana, Reja, Bretona u prizemlju, preko Pehštajna, Dalija i Rua, potom Hamiltona i Raušenberga, zvezda kao što su Lihtenštajn i Vorhol pa do friza „Mekemono”, Miroove litografije na svili, duge skoro deset metara, kojom se efektno posetilac na drugom spratu galerije oprašta od postavke.
Pod imenom „Ishodište matrice: Prilozi za istoriju zbirke inostrane grafike crteža Muzeja savremene umetnosti” viši kustos MSUB Žaklina Ratković, autorka izložbe (traje do 4. aprila), odlučila je da objedini oko šezdeset radova koji osvetljavaju pojedine karakteristične umetničke pojave 20. veka, ali ne po hronološkom ključu, već na osnovu akcenta koji se stavlja na samo delo. Kako kaže, ideja je da se ono istraži kroz širi kontekst u kome je nastalo, vremenski, teritorijalni ili društveni, kao i uži, kroz umetničku praksu koja je dovela do tog rada u okviru opusa samog umetnika. A imena su zaista značajna, radovi reprezentativni.