Luda ljubav
(Срђан Печеничић)
Ljudi često suprotstavljaju razum i osećanja, ne shvatajući da emocionalne reakcije mogu u nekim situacijama biti razumne, a u drugim nerazumne. Tako, na primer, ako se osoba plaši onda kada i treba da se plaši, strah je sasvim razumna reakcija koja joj pomaže da se skloni iz okolnosti u kojima je ugrožava nešto jače od nje.
Drukčije je sa iracionalnim strahovima, kada se osoba plaši onoga što je zapravo ne ugrožava.
U ovom suprotstavljanju emocija i razuma posebno mesto ima ljubav. Veoma često su tokom istorije ljudi smatrali da je velika i snažna ljubav, bilo da je uzvraćena, bilo neuzvraćena, razlog za privremeno ili trajno gubljenje razuma. Reč je o predstavi „lude ljubavi”, čiji sadržaj može da bude tragičan, ali i komičan.
Nemogući partner
Jedan od primera nerazumnog biranja partnera jeste slepa ljubav u kojoj neko bira partnera koji je prema mišljenju okoline „nemoguć”, što znači i da je sama ljubavna veza „nemoguća”. Dok je drugim ljudima potpuno neshvatljivo kako se jedna osoba zaljubila u nekoga ne videći njegove nedostatke ili namere, zaljubljenoj osobi je taj izbor najbolji mogući tako da je spremna da svašta uradi i da podnese različite žrtve da bi upravo sa tom osobom ostvarila ljubavnu vezu.
Nije čudo da je ljude tokom istorije zanimalo objašnjenje tako misteriozne sile koja dovodi do „lude ljubavi”. Dugo se verovalo da ljubav od koje se gubi razum nije rezultat nekih psiholoških procesa koji nastaju u pojedincu, već da nastaje delovanjem neke spoljašnje sile: demona, magijskog postupka ili pod uticajem osobe sa posebnim zavodničkim moćima. Drugim rečima, odgovornost, a samim tim i krivica za nastanak lude ljubavi ili ljubavnog ludila nalazila se u sili izvan pojedinca.
U antičkim vremenima je ukazivano na iracionalnost ljubavnog izbora verovanjem da zaljubljivanje dolazi od nestašnih Erosa, Amora ili Kupidona, predstavljenih kao deca sa krilima, sa lukom i strelama i povezom preko očiju. Kada bi Erosova nasumice odapeta strelica pogodila nečije srce, ta osoba bi se zaljubila u onoga u njenoj neposrednoj blizini. To što su uzrok „slepe ljubavi” bila deca koja su još toliko mala da ne razumeju posledice svojih postupaka, koja su uz to imala poveze preko očiju, objašnjavalo je nerazumljivost nečijeg nerazumnog ljubavnog izbora. Slična je predstava prema kojoj su nestašni Erosi bakljama doticali nečije srce, što bi dovodilo do toga da se osoba „zapali” za osobu u svojoj blizini.
U literaturi je česta predstava osobe koja ima sposobnost da fascinira, najčešće svojim hipnotičkim pogledom, i izazove koga god hoće da se u nju ludo zaljubi. To je poznati arhetip Zavodnika ili Zavodnice koji bi nekome „zavrteli mozak” i oduzeli mu njegovu volju pretvarajući ga u neku vrstu svog ljubavnog roba, koga bi kasnije iskorišćavali na različite načine. Tu spadaju likovi poput Don Žuana i Kazanove, ali i različitih „fatalnih žena” za kojima su muškarci „gubili glave”.
U tajnim moćima ovakvih zavodnika nalazilo se objašnjenje za to što su njihove „žrtve” činile nerazumljive i samodestruktivne stvari: napuštale svoje muževe, žene, decu, prekidale kontakte sa roditeljima i odricale se velikog bogatstva.
Destruktivna ljubomora
Kada bi nekome bilo veoma stalo do osobe koja nije odgovorila na isti način, postojala je ljubavna magija koja bi trebalo da pomogne da ta druga osoba protiv svoje volje „poludi od ljubavi” za onom čije udvaranje odbija. Tako je, na primer, simbolika napitka sa prahom od krila slepog miša u tome da će osoba koja ga popije početi da „slepo voli” osobu koja joj je podmetnula napitak.
Snažna i destruktivna ljubomora je posebna vrsta gubljenja razumnog rasuđivanja u nekim situacijama. Ta „ljubav koja mori” ne mori samo onoga ko je ljubomoran već muči to jest ubija i onoga na koga je ljubomora usmerena.
Dok je prihvatljivo razlikovanje racionalnog od iracionalnog straha, mnogima je neprihvatljiv izraz „razumna ljubav”. Dok je biranje partnera na osnovu razuma proračunato i hladno, biranje na osnovu „srca” je burno i prečesto neuspešno. Zato je vreme za novu paradigmu ljubavnih izbora zasnovanih na saradnji srca i mozga.