Kriza u Švedskoj akademiji

U Švedskoj akademiji, najelitnijoj švedskoj instituciji kulture, nije bilo veće krize još od njenog osnivanja 1786. godine. To je kao ogromni mutirajući kancer, kako se izrazio jedan novinar. Drama je počela u jesen 2017, a kulminacija je upravo ovog meseca.

Da bi se problem u potpunosti razumeo, treba najpre reći da je Švedsku akademiju osnovao 1786. godine kralj Gustav III (kralj 1771–1792), koji se veoma interesovao za kulturu, pogotovo za pozorište, i koji je definisao statut akademije po ugledu na francusku akademiju. Dakle, po statutu Švedska akademija ima 18 članova (ili kako se kaže 18 stolica) koji se biraju doživotno. Izbor članova vrši se tajnim glasanjem, a rezultati glasanja se ne objavljuju dok članove akademije ne odobri švedski kralj, koji je zaštitnik i pokrovitelj akademije. Jedan od 18 članova je stalni sekretar akademije. Direktor akademije se bira među članovima rotacijom na 6 meseci. Jedna od stavki statuta jeste da se akademija ne izjašnjava o političkim pitanjima. Oko polovine članova akademije su istaknuti švedski književnici, a sedam članova su žene. Prva žena član akademije bila je Selma Lagerlef 1914. godine.