Vla­da Ilić idej­ni tvo­rac No­vog Be­o­gra­da

05. 05. 2018. 08:47

По­че­так на­си­па­ња ле­ве оба­ле Са­ве (Фото Београдске општинске новине)

Po­če­tak grad­nje No­vog Be­o­gra­da po­ve­zu­je se sa pred­sed­ni­kom Ju­go­sla­vi­je, Jo­si­pom Bro­zom Ti­tom. Go­di­na­ma je pi­sa­no da je ne­ka­da­šnji pred­sed­nik jed­nom pri­li­kom po­ka­zao ru­kom pre­ma le­voj oba­li Sa­ve i re­kao: „Ov­de će­mo gra­di­ti No­vi Be­o­grad.” Ide­ja o po­di­za­nju gra­da na le­voj oba­li Sa­ve je ipak ne­što sta­ri­ja.

U Be­o­grad­skim op­štin­skim no­vi­na­ma iz 1938. pro­či­tao sam da je 31. ja­nu­a­ra te go­di­ne, na sed­ni­ci Grad­skog ve­ća gra­da Be­o­gra­da od­lu­če­no da se za­klju­či ugo­vor sa dan­skom kom­pa­ni­jom o de­li­mič­nom na­si­pa­nju te­re­na na le­voj oba­li Sa­ve, sve do ušća u Du­nav. U ugo­vo­ru je pre­ci­zi­ra­no da dan­ska kom­pa­ni­ja „Hoj­grad i Šulc AD i Komp­saks” iz Ko­pen­ha­ge­na na­spe te­ren pre­ma odo­bre­nim pla­no­vi­ma. Na­zna­če­no je da vred­nost svih ra­do­va ne mo­že pre­ći su­mu od 30.000.000 di­na­ra i da se na­si­pa­nje te­re­na za­vr­ši do 1. ok­to­bra 1940. go­di­ne.

Ceo po­du­hvat je fi­nan­si­ran sred­stvi­ma zaj­ma ko­ji je op­šti­na za­klju­či­la kod Dr­žav­ne hi­po­te­kar­ne ban­ke. Tri­de­set mi­li­o­na di­na­ra tre­ba­lo je da bu­de is­pla­ći­va­no suk­ce­siv­no, pre­ma na­pre­do­va­nju ra­do­va. Rok na­pla­te zaj­ma bio je de­set go­di­na, a ka­ma­ta je bi­la de­set od­sto. Pod­lo­ga zaj­ma bi­li su pri­rez i pri­ho­di op­šti­ne gra­da Be­o­gra­da. Da bi in­ve­sti­tor, grad Be­o­grad se­be osi­gu­rao, ugo­vo­rom su pred­vi­đe­ni pe­na­li za ka­šnje­nje, ka­u­ci­ja iz­vo­đa­ča i stro­ga kon­tro­la oba­vlje­nih ra­do­va pre­ma po­sto­je­ćoj do­ku­men­ta­ci­ji. Ugo­vor je sta­vljen jav­no­sti na uvid, što da­nas ni­je uobi­ča­je­na prak­sa. 

Ra­do­vi na na­si­pa­nju ze­mlji­šta po­če­li su 20. ma­ja 1938. go­di­ne. Dan­ska kom­pa­ni­ja je do­pre­mi­la Atlant­skim oke­a­nom, Sre­do­zem­nim i Cr­nim mo­rem, a za­tim Du­na­vom, sve do ušća u Sa­vu, ve­li­ki brod ba­ger „Sid­ho­fen”. Bio je ukra­šen dan­skim i ju­go­slo­ven­skim za­sta­va­ma. Na bro­du je po­vo­dom po­čet­ka ra­do­va or­ga­ni­zo­va­na pri­god­na sve­ča­nost, na ko­joj je pred­sed­nik be­o­grad­ske op­šti­ne Vla­da Ilić iz­ra­zio za­do­volj­stvo što se ova­ko gran­di­o­zni ra­do­vi oba­vlja­ju sa pri­ja­telj­skom ze­mljom Dan­skom. Za­tim je uklju­čen moć­ni mo­tor od 800 konj­skih sna­ga i ba­ger je po­čeo da iz­ba­cu­je na oba­lu pe­sak po­vu­čen sa dna re­ke u ko­li­či­ni od 500 ku­bi­ka za po­la sa­ta, što je za­di­vi­lo sve pri­sut­ne. Do Dru­gog svet­skog ra­ta na­su­to je ze­mlji­šte na le­voj oba­li, ko­je je bi­lo mo­čvar­no i re­dov­no pla­vlje­no pri vi­so­kom vo­do­sta­ju Sa­ve i Du­na­va. 

Ar­hi­tek­ta Bra­šo­van pr­vi je na­pra­vio idej­no re­še­nje no­vog gra­da na Sa­vi, ali ono ni­je za­ži­ve­lo. Zla sud­bi­na i Dru­gi svet­ski rat ome­li su gra­do­na­čel­ni­ka Vla­du Ili­ća da na­sta­vi iz­grad­nju. Kao vla­sni­ka tek­stil­nih fa­bri­ka, i čla­na jed­ne od naj­bo­ga­ti­jih po­ro­di­ca u Kra­lje­vi­ni Ju­go­sla­vi­ji, po­sle­rat­ni re­žim ga je osu­dio na du­go­go­di­šnju ro­bi­ju, uhap­šen je i od­u­ze­ta mu je ce­lo­kup­na imo­vi­na.

Pre­mi­nuo je u naj­ve­ćoj be­di u sta­nu ro­đa­ka. Okru­žni sud u Be­o­gra­du je fe­bru­a­ra 2009. go­di­ne usvo­jio zah­tev za re­ha­bi­li­ta­ci­ju Vla­de Ili­ća i ni­štav­nom pro­gla­sio pre­su­du Voj­nog su­da iz 1945. ko­jom mu je kon­fi­sko­va­na imo­vi­na. Nje­go­vi na­sled­ni­ci još sud­skim pu­tem po­ku­ša­va­ju da po­vra­te od­u­ze­tu imo­vi­nu. Vla­di Ili­ću su pri­zna­te sve za­slu­ge za raz­voj pred­rat­nog Be­o­gra­da, ali je ovaj ple­me­ni­ti čo­vek kao je­dan od naj­u­spe­šni­jih gra­do­na­čel­ni­ka za­slu­žio da mu se u glav­nom gra­du po­dig­ne spo­me­nik, a jed­na od uli­ca po­ne­se nje­go­vo ime. 

Mi­lan Jan­ko­vić