Šta radi srpski diplomata u Jerusalimu
Бенјамин Нетанијаху на свечаности отварања амбасаде САД (Фото АП)БЕта)
Donald Tramp može da kaže da ispunjava svoja predizborna obećanja, ali napuštanje sporazuma sa Iranom i jučerašnje preseljenje ambasade za Jerusalim potezi su koji pojačavaju ionako snažne konfliktne potencijale Bliskog istoka i dodatno izoluju Ameriku u svetu.
Tramp u sadejstvo sa premijerom Benjaminom Netanijahuom uništava ideju izraelsko-palestinskog mira, a provokacija sa ambasadom je tim ozbiljnija jer se dogodila uoči Dana Nakbe, Dana katastrofe, u kome se Palestinci danas sećaju vremena nastanka Države Izrael 1948, kada je 700.000 Palestinaca proterano iz svojih domova i izgubilo svoju zemlju.
Otvaranje privremene ambasade u jevrejskom delu Jerusalima organizovala je američka administracija koja nije predvidela prisustvo predstavnika drugih država, ali premijer Netanijahu je u nedelju uveče u Jerusalimu bio domaćin gala svečanosti na koju su bili pozvane diplomate 86 država koje imaju ambasade u Tel Avivu.
Odazvale su se 32 zemlje. Većina ambasadora članica Evropske unije – sem Austrije, Mađarske, Republike Češke i Rumunije – bojkotovala je svečanost u skladu sa politikom neprihvatanja Jerusalima kao jedinstvenog glavnog grada Izraela, sve dok njegov budući status ne bude rešen kroz izraelsko-palestinske mirovne pregovore. To je i decenijski stav ogromne većine članica Ujedinjenih nacija.
Kako prenose izraelski mediji, na spisku one 32 države koje su poslale svog diplomatu na gala prijem nalazila se i – Srbija. Uz Albaniju i Makedoniju jedina iz regiona.
Da li Srbija nagoveštava da će se odazvati pozivu izraelskog premijera i preseliti svoju ambasadu iz Tel Aviva za Jerusalim? Da li će se pridružiti SAD i Gvatemali, zasad jedinoj državi koja je najavila da će slediti Trampov primer uz još „pola tuceta” neidentifikovanih zemalja o kojima govori Netanijahu?
Šef diplomatije Ivica Dačić trebalo bi da pred javnošću obrazloži motive ovakvog poteza koji Srbiju postavlja na suprotnu stranu od većine članica UN, a Beogradu dodatno otežava proces usklađivanja spoljne politike sa Briselom.