Barel iznad 80 dolara
Седиште француског „Тотала” на периферији Париза (Фото Бета/АП)
Francuski „Total” trepnuo je prvi. Suočen sa američkom pretnjom eksteritorijalnim finansijskim sankcijama u slučaju nastavka biznisa u Iranu (objavljenom 8. maja), „Total” je u sredu uveče odlučio da se potpuno povuče iz projekta razvoja najvećeg gasnog nalazišta na svetu „Južni Pars”, na desnoj obali Persijskog zaliva. Iza odstupnice najvećeg stranog investitora u energetski sektor Irana – od labavljenja sankcija 2016 – stoji preteći jednostavna logika tekućeg globalnog finansijskog poretka.
Naime, firma sa oko 10 milijardi dolara ulaganja u SAD, koja 90 odsto svojih poslovnih transakcija obavlja posredstvom američkih banaka, „Total” sebi jednostavno ne može da dozvoli rizik zabrane poslovanja na Volstritu. Ta pretnja – izopštenja sa globalnog dolarskog tržišta sa centrom na Volstritu – decenijama od Drugog svetskog rata najstrašnija je za sve koji posluju u tom dominantnom globalnom finansijskom krugu.
„Nastavak biznisa u Iranu usledio bi samo ukoliko bi ’Total’ od SAD dobio izuzeće od sankcija i uz saglasnost EU”, navodi se u saopštenju te francuske megafirme. Izgledi za takvo „izuzeće” minimalni su ako se zna da je Vašington već najavio spremnost da prema Iranu uvede „najviši mogući stepen sankcija”.