Povratak nesvrstanih

Milenko Pešić

03. 06. 2018. 22:00

Душан Пророковић / Владислав Јовановић (Фото А. Васиљевић)

Beograd je zaigrao na pomalo zaboravljenu „nesvrstanu” kartu u odbrani svoje južne pokrajine. Srpska prestonica je prošle nedelje gotovo simultano ugostila predsednike parlamenata Gvineje Bisao i Gane kod kojih još nije izbledelo sećanje na Jugoslaviju i Titov „treći put”. Predsednik Skupštine Gvineje Bisao Siprijan Kasam pružio je punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije uz poštovanje Rezolucije 1244, dok je njegov kolega Aron Majkl Okvaje iz Gane, koja je 2012. priznala Prištinu, poručio da će njegova država preispitati odluku o Kosovu.

Koliki je značaj Srbija dala posetama predsednicima parlamenata ove dve istočnoafričke države pokazuje činjenica da su ih primili svi visoki državni zvaničnici – od Maje Gojković, koja im je bila domaćin, preko premijerke Ane Brnabić, šefa diplomatije Ivice Dačića, do predsednika republike Aleksandra Vučića.

Ako i Gana povuče priznanje Kosova, biće to novi veliki plus za našu diplomatiju. Prošle godine su to već učinili Surinam i Gvineja Bisao, a ove Burundi. Od tada na relaciji Beograda i Prištine traje neka vrsta licitacije brojem država koje su priznale kosovsku nezavisnost. Priština tvrdi da je Kosovo priznalo 116 država, a Beograd da na tom njihovom spisku ima sigurno sedam-osam izmišljenih priznanja. Srpski ministar spoljnih poslova je sebi javno postavio zadatak da broj država koje su bilateralno priznale Prištinu smanji ispod 100.

„Mislim da novih međunarodnih priznanja Kosova više neće biti. Albanci, odnosno SAD koji su za njih lobirali, dostigli su neki svoj maksimum. Poslednjih godina sam češljao te spiskove i po mojoj proceni broj država koje su priznale Prištinu ne prelazi 105. Taj broj može da padne ispod sto, ali ne samo zbog naših diplomatskih aktivnosti koliko zbog promene ravnoteže snaga u međunarodnim odnosima. Imate slučajeve Južne Osetije, Abhazije, Katalonije, Krima, referendum u iračkom delu Kurdistana i svuda se pozivaju na kosovski presedan”, ističe dr Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.