Beograd vodili deca ustanika, doktori, arhitekte ...
У другој половини 19. века када je за мање од пет година Београд имао чак седам градоначелника наш главни град добио је модерно здање Народног позоришта и први урбанистички план који је израдио Емилијан Јосимовић (Фото Т. Јањић)
Nezvanično važi za treću najjaču funkciju u našoj zemlji, posle funkcija predsednika i premijera Srbije. Na njoj su se mnogi kalili pre nego što su postajali ministri ili premijeri. Neke od njih Beograđani ne pamte po dobrom, nekih se uopšte i ne sećaju, ali ima i onih koji su žiteljima prestonice prirasli za srce zbog onoga što su u toku svog mandata ostavili našem glavnom gradu.
Poslednji koji je dobio priliku da se dokaže na čelu prestonice i da pokuša da bude jedan od omiljenih gradonačelnika Beograda je profesor dr Zoran Radojičić. On je ove nedelje dobio čast da uđe na spisak koji je počeo da se formira maja daleke 1839. godine. Tada je za prvog čelnika Beograda imenovan Ilija Čarapić, sin čuvenog ustanika Vase Čarapića. Mlađi Čarapić se na čelu Beograda zadržao nešto više od godinu dana, kada ga je na toj funkciji nasledio Miloš Bogićević, sin ustanika Antonija Bogićevića. Njegov mandat trajao je još kraće, svega četiri meseca.
Posle dece ustanika kormilo Beograda preuzeo je Mladen Žujović, otac čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića. Stariji Žujović Beograd je vodio do kraja 1841.
Ali, posle ovog trojca na čelu Beograda, usledila je pauza od oko 15 godina, koliko nije postojala funkcija koja je pandan današnjem gradonačelniku. Tek 1855. za novog čelnika prestonice Srbije imenovan je Stojan Delimirković, ali opet su do polovine šezdesetih godina 19. veka usledili prekidi u imenovanju. U drugoj polovini te decenije, za manje od pet godina Beograd je imao čak sedam gradonačelnika. U doba čestih imenovanja i smenjivanja, naš glavni grad dobio je moderno zdanje Narodnog pozorišta i prvi urbanistički plan koji je izradio Emilijan Josimović.
Prva nešto značajnija duža gradonačelnička era bila je od marta 1872. do avgusta 1878. kada je prvi čovek Beograda bio Dimitrije Popović. Ubrzo posle njega, skoro punih pet godina gradom je upravljao Živko Karabiberović u čijoj eri je krenula gradnja Glavne železničke stanice, železničkog mosta preko Save i prve srpske pruge od Beograda ka Nišu.
Jedan lekar, kao što je to danas Zoran Radojičić, na čelo prestonice došao je u leto 1884. To je bio prvi naš školovani hirurg Vladan Đorđević. Njegov mandat obeležilo je ubrzano pretvaranje varoši u moderan evropski grad. U to doba u Beogradu se uređuju vodovod i kanalizacija, a iz prestonice srpske kraljevine sa tek izgrađene Glavne železničke stanice krenuo je prvi voz.