Tajna plavog kovčežića
Брод Кефалос за превоз исељеника (Фотографије архива М. Иванковић)
Iako su se na Balkansko poluostrvo Jevreji naselili već u rimsko doba – natpisi na nadgrobnim spomenicima ukazuju da su živeli na području Makedonije, Slovenije i Dalmacije – posle Holokausta kod njih se pojačala svest o potrebi formiranja jevrejske države koja je trebalo da spreči nova stradanja.
To je razlog što je u svakoj jevrejskoj kući postojao plavi kovčežić za kupovinu jevrejske zemlje još od vremena kada je diplomatskim razgovorima odlučeno da će oni dobiti teritoriju od britanskih kolonija – prvo u Ugandi, a potom u Palestini. O tome razgovaramo sa dr Mladenkom Ivanković, naučnim saradnikom Instituta za noviju istoriju Srbije i autorkom knjige o iseljavanju Jevreja iz Jugoslavije u Izrael, pod nazivom „Brodovi nade – alije jugoslovenskih Jevreja u Izrael” objavljenoj u izdanju kuće „Hera edu”.
– Od 1933. antisemitizam jača svuda u svetu, pa tako i u Kraljevini. Jevrejima se uredbom zabranjuje trgovanje namirnicama za ljudsku ishranu, čime je pogođeno oko 7.000 muškaraca koji su bili jedini hranioci porodice. Na snazi je i uredba o ograničenom upisu jevrejske dece u škole: upisivana su deca sa odličnim uspehom i ona čiji su roditelji u Prvom svetskom ratu bili na strani Srbije – kaže Mladenka Ivanković.