Buđenje Fruške gore

Andrijana Cvetićanin

28. 06. 2018. 08:15

(Фото Промо/Фондација Нови Сад 2021 – Европска престоница културе)

„Ja sam „Bačvan” koji je živeo na Limanu i stalno gledao ka Fruškoj gori. Onda sam se preselio na tu stranu Dunava pa su mi Sremci zamerili što sam došao međ njih. I dalje me smatraju „dođošem“.

Ovako, u prepoznatljivom, komičarskom maniru počinje razgovor o Fruškoj gori Dimitrije Banjac, koji glumi Đorđa Čvarkova, u seriji „Državni posao”. On je jedno od poznatih lica „sa malog ekrana” koji su se priključili akciji „Buđenje Fruške gore”, projektu Pokrajinske vlade i Fondacije „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture”. Cilj ovog projekta je da se u naredne četiri godine razviju i unaprede kulturne tačke na Fruškoj gori, odnosno da se kroz kapitalne infrastrukturne projekte u najstarijem Nacionalnom parku u Srbiji, brojni lokaliteti i manifestacije učine dostupnijim, vidljivijim i privlačnijim.

Svečano u Kapeli mira

Podugačka lista novih festivala i mesta koja će na Fruškoj gori biti uskoro uređena predstavljena je na konferenciji „Buđenje Fruške gore” održanoj nedavno u Kapeli mira, u Sremskim Karlovcima.

Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, najavio je izdvajanje značajnih sredstava za ovaj projekat, a Nemanja Milenković, direktor Fondacije „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture”, nabrojao je da se planira gradnja dva pristaništa na Dunavu – u Banoštoru i Sremskim Karlovcima, pešačko-biciklistička staza od Beočina, Sremske Kamenice do Petrovaradina, ali i obnova centralne zone Sremskih Karlovaca.

Prvi Nacionalni park Srbije
Fruška gora je 1960. proglašena prvim Nacionalnim parkom u Srbiji;
Izdiže se iznad desne obale Dunava, u dužini od 80 i širini 15 kilometara;
Najviša tačka je Crveni Čot, na 583 metara nadmorske visine.

Planirane su rekonstrukcije kuće Borislava Mihajlovića Mihiza u Irigu, Svetosavskog doma koji bi trebalo da postane arhiv SANU gde će se obavljati digitalizacija naše kulturne baštine, obnova starog bioskopa u Beočinu, Zavičajnog muzeja u Čereviću….

Nele Karajlić, po sopstvenom priznanju – naturalizovani Fruškogorac i kulturni radnik, veruje da je kultura najjače oružje u istoriji čovečanstva i podržava svaki novi kulturni sadržaj. Frušku goru pohodi često jer ima puno prijatelja koji na njenim padinama imaju vikendice. Jednu od svojih poslednjih predstava upravo je spremao u hotelu na zelenim sremskim obroncima. Otkriva i da često dolazi u fruškogorske manastire – od Šišatovca do Krušedola.

Jedan od tvoraca kultnog serijala „Top-lista nadrealista” i pevač benda „Zabranjeno pušenje” u svom maniru je otkrio da je kao pivopija probajući fruškogorska vina došao u iskušenje da promeni opredeljenje i postane – zakleti vinopija.

Predah za porodice

Nenad Okanović, glumac rođen na jugu Srbije, kaže da je Frušku goru otkrivao privatno i snimajući serije i filmove. Posebno će ga radovati ako se obnovi objekat podno televizijskog predajnika na Crvenom Čotu.

Dimitrije Banjac seća se da je kao dečak, kasnije mladić, puno vremena provodio u dedinoj vikendici i danas najviše voli da sa svojom porodicom tu predahne. Rado obilazi i skrivene fruškogorske kutke – selo Čerević i Andrevlje.

Pet najvažnijih projekata

1. Izgradnja međunarodnog koridora pruge Beograd–Kelebija i državnog puta prvog reda Novi Sad–Ruma–Šabac–Loznica

2. Dogradnja i oživljavanje Sportsko-turističkog centra Letenka

3. Rekonstrukcija Stefaneuma, zadužbine mitropolita Stefana Stratimirovića i otvaranje Muzeja Karlovačke mitropolije, u obnovljenom prostoru

4. Rekonstrukcija i prenamena Crkve Svetog Rudolfa u Banoštoru koja će postati vinski istraživački centar

5. Rekonstrukcija fruškogorskog puta u dužini od 57 kilometara