Pobuna protiv „diktature sadašnjosti"
Лаж је много лепша, али не помаже искупљењу и исцељењу. Моћни медији зато не би смели да је прихватају и пласирају без провере, а управо то раде (Фото Архипелаг )
Događaji iz ne tako davne prošlosti Španije, poznate i nepoznate ličnosti čija su dela ostavila traga i na današnje generacije, i pokrenula ona važna, univerzalna pitanja ljudskog postojanja u teškim vremenima (doduše, koja nisu takva?) glavne su teme romana Havijera Serkasa, jednog od najznačajnijih savremenih španskih pisaca.
Profesor španske književnosti na univerzitetu u Đeroni, stalni saradnik katalonskog izdanja „El Paisa”, dobitnik mnogih literarnih nagrada – a vest o najnovijoj stigla je iz Italije baš kad je doputovao u Srbiju – bio je gost na 7. Beogradskom festivalu evropske književnosti na kojem je predstavljen njegov roman „Hohštapler“, upravo objavljen na srpskom jeziku.
U intervjuu za „Politiku”, Serkas govori o „Hohštapleru”, o svom najpoznatijem delu „Salaminski vojnici” (obe knjige je izdao beogradski „Arhipelag”, a prevela Biljana Isailović) i o onom piščevom unutrašnjem „neizdržu” koji je, pored mnogih priča i eseja, iznedrio i osam romana, prevedenih na petnaestak jezika.
Naši čitaoci su dosad imali priliku da pročitaju samo „Salaminske vojnike“, koji nije vaš prvi roman, ali je najpoznatiji, najprodavaniji i ovenčan sa najviše priznanja. Glavnom liku i naratoru, piscu koji istražuje život Rafaela Sanćesa Masasa, već zaboravljenog prozaiste i jednog od pokretača fašističke falange u Španiji, dali ste svoje ime. Zašto?
Pišem o autentičnim događajima, o stvarnim istorijskim likovima, sa stvarnim imenima, pa sam smatrao da bi, onda, i ime pisca trebalo da bude stvarno. Doduše, život Havijera Serkasa iz knjige donekle se razlikuje od mog, recimo, ja još imam živog oca, kao i sina od 23 godine... I u drugim romanima, na primer u „Hohštapleru”, priču izlažem u prvom licu, smatram da tako dobijam na verodostojnosti, a čitaoca stavljam na ono mesto gde sam i sam bio kad sam počeo da otkrivam istinu o ljudima i dešavanjima o kojima govorim. Mada, nisam odmah doneo takvu odluku, ona je proistekla iz samog postupka pisanja koji za svaku knjigu uspostavlja sopstvena pravila, a ja ih postepeno otkrivam dok gradim roman. „Salaminski vojnici“ su tražili da se pripovedač zove Havijer Serkas.