Novi Beogradski čvor nije samo „Prokop"

Dejan Aleksić

07. 07. 2018. 22:07

Ста­ра же­ле­знич­ка ста­ни­ца (Фо­то Же­ле­знич­ки му­зеј)

Saobraćajni događaj koji je obeležio jun i početak jula u glavnom gradu bilo je gašenje Železničke stanice „Beograd” i prebacivanje putničkog saobraćaja u „Beograd centar” i „Topčider”. Zatvaranje Glavne izazvalo je oprečne komentare među korisnicima železnice, stručnjacima i građanima. Dok je oponentima zatvaranja trn u oku „Beograd na vodi”, koji je jedan od najbitnijih razloga za njeno katančenje, za one koji podržavaju gašenje Glavne osnovni kontraargument je to što grad mora da se razvija.

I jednima i drugima dodirna tačka su planovi iz sedamdesetih godina 20. veka koji se tiču modernog Beogradskog železničkog čvora. Ali, te planove oponenti i podržavaoci gašenja Glavne različito čitaju. Prvi navode da plan vlasti iz doba Branka Pešića nije bio da stanicu gasi nego da se samo pruge presele sa površine zemlje pod nju i da se stanica modernizuje.

Ali, „modernizatorska struja” naglašava da su ovi planovi još tad predviđali spuštanje grada na reke.