Letnja „dijeta" u Zoo vrtu
Освежавајући ручак за нилског коња (Фото Иван Милутиновић)
Dok meteorolozi ovog leta ne mogu da se dogovore da li ćemo proklijati od kiše ili će nas istopiti „nezapamćeni tropski talas”, u „Vrtu dobre nade” nemaju problema sa predviđanjem vremena. Njihov interni prognostičar, beli tigar Artemis, juče ujutru, već u sedam sati, bio je u svom bazenu i hladio se. Zaposleni su odmah znali da nas očekuje jedan od paklenih letnjih dana.
Sunčane naočare, lepršava odeća, bočica vode, klima-uređaji i često tuširanje – i Beograđanima je odmah lakše da preguraju na 35 plus stepeni. Ali, šta da radi recimo jedan polarni medved koji se zatekao u užarenom Beogradu, daleko od snega i leda u kome su živeli njegovi preci? Kako da se osveži arktički vuk sa trenutnim mestom boravišta u Srbiji koju je ovih dana zahvatio talas tropskih temperatura?
Stanovnici Zoološkog vrta u Beogradu ovih dana, kaže veterinar Jožef Ezveđ, „kuliraju” na vrućini. Mnogim žiteljima ovog životinjskog carstva, među kojima su posebno polarne i životinje sa velikih nadmorskih visina, nikako ne odgovaraju visoke temperature u našem gradu, ali zaposleni se trude da im olakšaju i učine im leto što prijatnijim.
Svi stanari oaze na Kalemegdanu odmah su, čim je živa u termometru počela da se penje, prešli na letnji režim ishrane.
– To podrazumeva lakšu hranu. Na meniju biljojeda je, umesto suvog sena, dosta sočnih namirnica. Hrane se lubenicama, dinjama, paradajzom i sa puno zeleniša. Mesojedima pripremam posebne ledene poslastice. To su ledene kocke napravljene od ribe, voća i povrća. Oni to sa slašću meze, grickaju i igraju se tim specijalitetima – kaže Ezveđ.
Jedna od najvećih izjelica u Zoo vrtu, slonica Tvigi u čijem stomaku u toku dana završi 150 kilograma sena, lubenica, praziluka, kuvanih krompira i ostalog voća i povrća, osim što je na „dijeti” pa jede najsočniju hranu, uživa u čestom tuširanju.
– Ona inače pod tušem izdrži pet minuta, ali poslednjih dana izgleda da baš uživa u rashlađivanju pa se zadrži i po 15 minuta. Gutala je vodu, stavljala je u surlu, a zatim se polivala. Radovali smo se uz nju, gledajući je – priča sloničin staratelj, Ezveđ.
Spas od vrućina pod tušem pronalaze i brojne vrste ptica, posebno onih koje inače stanuju u kišnim šumama gde je vlaga velika. Tapiri, vidre i foke imaju bazene koji se rashlađuju posebnim uređajima, lemuri su presrećni prskajući se pod vodoskokom u svom kavezu, a ostale vrste uvek mogu da se sklone u hlad – bilo da je to prirodni zaklon od drveća, ili nadstrešnica ili kućica gde stanuju.
Kod gotovo svake životinje imamo mali bazen sa protočnom vodom i izuzetno pazimo da im je voda uvek sveža i da kad god požele mogu da se rashlade. Ako neka vrsta to nema, strogo vodimo računa da pojilice uvek budu dopunjene i da tako svim stanarima „Vrta dobre nade” olakšamo tople dane i pomognemo im da što normalnije žive na visokim temperaturama – ističe Ezveđ.