Letnja „dijeta" u Zoo vrtu

10. 08. 2018. 13:44

Освежавајући ручак за нилског коња (Фото Иван Милутиновић)

Dok meteorolozi ovog leta ne mogu da se dogovore da li ćemo proklijati od kiše ili će nas istopiti „nezapamćeni tropski talas”, u „Vrtu dobre nade” nemaju problema sa predviđanjem vremena. Njihov interni prognostičar, beli tigar Artemis, juče ujutru, već u sedam sati, bio je u svom bazenu i hladio se. Zaposleni su odmah znali da nas očekuje jedan od paklenih letnjih dana.

Sunčane naočare, lepršava odeća, bočica vode, klima-uređaji i često tuširanje – i Beograđanima je odmah lakše da preguraju na 35 plus stepeni. Ali, šta da radi recimo jedan polarni medved koji se zatekao u užarenom Beogradu, daleko od snega i leda u kome su živeli njegovi preci? Kako da se osveži arktički vuk sa trenutnim mestom boravišta u Srbiji koju je ovih dana zahvatio talas tropskih temperatura?

Stanovnici Zoološkog vrta u Beogradu ovih dana, kaže veterinar Jožef Ezveđ, „kuliraju” na vrućini. Mnogim žiteljima ovog životinjskog carstva, među kojima su posebno polarne i životinje sa velikih nadmorskih visina, nikako ne odgovaraju visoke temperature u našem gradu, ali zaposleni se trude da im olakšaju i učine im leto što prijatnijim.

Svi stanari oaze na Kalemegdanu odmah su, čim je živa u termometru počela da se penje, prešli na letnji režim ishrane.

– To podrazumeva lakšu hranu. Na meniju biljojeda je, umesto suvog sena, dosta sočnih namirnica. Hrane se lubenicama, dinjama, paradajzom i sa puno zeleniša. Mesojedima pripremam posebne ledene poslastice. To su ledene kocke napravljene od ribe, voća i povrća. Oni to sa slašću meze, grickaju i igraju se tim specijalitetima – kaže Ezveđ.
Jedna od najvećih izjelica u Zoo vrtu, slonica Tvigi u čijem stomaku u toku dana završi 150 kilograma sena, lubenica, praziluka, kuvanih krompira i ostalog voća i povrća, osim što je na „dijeti” pa jede najsočniju hranu, uživa u čestom tuširanju.

– Ona inače pod tušem izdrži pet minuta, ali poslednjih dana izgleda da baš uživa u rashlađivanju pa se zadrži i po 15 minuta. Gutala je vodu, stavljala je u surlu, a zatim se polivala. Radovali smo se uz nju, gledajući je – priča sloničin staratelj, Ezveđ.

Spas od vrućina pod tušem pronalaze i brojne vrste ptica, posebno onih koje inače stanuju u kišnim šumama gde je vlaga velika. Tapiri, vidre i foke imaju bazene koji se rashlađuju posebnim uređajima, lemuri su presrećni prskajući se pod vodoskokom u svom kavezu, a ostale vrste uvek mogu da se sklone u hlad – bilo da je to prirodni zaklon od drveća, ili nadstrešnica ili kućica gde stanuju.

Kod gotovo svake životinje imamo mali bazen sa protočnom vodom i izuzetno pazimo da im je voda uvek sveža i da kad god požele mogu da se rashlade. Ako neka vrsta to nema, strogo vodimo računa da pojilice uvek budu dopunjene i da tako svim stanarima „Vrta dobre nade” olakšamo tople dane i pomognemo im da što normalnije žive na visokim temperaturama – ističe Ezveđ.