„Sorbona" i „Ratnici" krase Francuskinju
(Фото А. Васиљевић)
Bleštav i umiven Spomenik zahvalnosti Francuskoj Ivana Meštrovića ponovo dominira prostorom parka Kalemegdan. Krasi ga statua Francuskinje i dva nova bareljefa „Sorbona” i „Ratnici”, načinjena od jednog od najpoznatijih mermera na svetu „karara bjanko”. Nove bareljefe napravljene po strogim merama prethodnih koji su na spomeniku stajali 88 godina uradio je vajar Goran Čpajak, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti sa svojim timom. Postavljanje bareljefa trajalo je punih 11 sati, a tehnički postupak izrade tri meseca.
Ovim poslom obuhvaćena je restauracija skulpture i izrada sasvim novog postamenata i bareljefa od italijanskog mermera.
Spomenik zahvalnosti nastao je kao izraz zahvalnosti Francuskoj za pomoći u Velikom ratu, a svečano je otkriven 11. novembra 1930. godine. Centralna ženska figura predstavlja simbol Francuske koja u vreme rata juriša u pomoć Srbiji. Na istočnoj strani nalazila se bareljefna kompozicija „Sorbona”, a na zapadnoj „Ratnici”.
Spomenik zahvalnosti Francuskoj je spomenik kulture od 1965. godine, a od 1983. je utvrđen za dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju.
– Bareljefi su dopremljeni u četvrtak oko osam sati. Odmah je krenulo bušenje i postavljanje prohromskih ankera koji će držati mermerne ploče. Sve je teklo po planu, ali je posao ipak delikatan zbog čega smo morali pažljivo da radimo i da pazimo na svaku sitnicu kako nešto ne bismo oštetili i sve precizno uklopili. Bareljefe smo postavili uz pomoć dizalice jer je svaki od njih težak dve do tri tone. U sav posao bilo je uključeno desetak ljudi – rekao je Čpajak. On je istakao da je deo posla urađen i uz pomoć specijalnog vakuuma koji se koristio da bi držao mermerne ploče dok se ne izvuku sigurnosni kaiševi uz pomoć kojih su bareljefi preneti sa zemlje na spomenik.
– Na kraju svega zadovoljan sam kako je teklo postavljanje, kako svetlo pada na uklesane figure... kako je sve završeno. Ceo projekat obnove spomenika, inače, rađen je vrlo profesionalno, sa planom koji je ispoštovan do poslednjeg dana – ističe Čpajak.
Stari bareljefi, rad Meštrovića i njegovih saradnika – Frana Kršinića, Antuna Augustinčića, Grge Antunca, Šimeta Dujmića i Orlandinija biće sačuvani u Muzeju grada Beograda.
– Nove bareljefe, za razliku od starih, koji su bili načinjeni od pet elemenata i na poroznom bračkom kamenu, mi smo uradili u komadu i jedinstvenom mermeru. Oba bareljefa rađena su iz jednog kamena, iz bukvalno dve polutke istog komada. Klesani deo bareljefa širok je dva metra i visok 1,70 – kaže Čpajak.
Mesto gde je kamen nabavljen zove se Karara i nalazi se na severu Italije, na granici između Ligurije i Toskane. To je najpoznatiji basen kamena za skulpture.
I bareljefi i obnova statue Francuskinje, koju je radio vajar i restaurator Zoran Kuzmanović sa svojom ekipom, završeni su pre roka.
Ali, ostalo je još malo posla. Potrebno je da se ceo spomenik očisti od prašine nastale brušenjem mermera, da se srede stepenice ispred obeležja, da se zaštiti.
Pre te finalne faze – zaštite, potrebno je da se uklešu rečenice koje su nekada stajale na spomeniku – „Volimo Francusku kao što je ona nas volela” i „A la France”. I taj deo posla uradiće Čpajak.
Kada će biti zvanično „otkriven” spomenik još nije poznato jer je potrebno da se uredi prostor oko njega.