Figurine iz neolita proslavile Stubline
Aрхеолози истражују кућу из неолита (Фото Анђелко Васиљевић)
Na blagoj padini oivičenoj rečicama Izvorac i Trstenica lenjo se pomeraju liske na prezrelim kukuruzima. U ušima odzvanja šum vetra, a kroz ostatke suncem spržene trave proleću leptiri i ose. Tako ovih dana izgleda lokalitet Crkvine u obrenovačkom selu Stubline. U blizini ovog mesta nalazi se tek poneki kućerak. A pre oko 6.500 godina na ovoj padini vrvelo je od života. U poznom neolitu tu su se skrasili pripadnici vinčanske kulture i osnovali naselje koje je trajalo skoro dva veka. Daleki preci nisu ostavili samo trag o svom postojanju, već nešto po čemu smo postali poznati u celom svetu – 43 neobične zemljane figurine od ukupno 60 koliko ih je dosad pronađeno. Šta još krije ovo arheološko nalazište znaće se posle iskopavanja koja su ponovo počela.
– Figurine su jedinstveno otkriće kada je reč o evropskoj praistoriji i potpuno se razlikuju od ostalih vinčanskih figurina koje jasno prikazuju ljude. Stublinske figurine su stilizovane, valjkastog tela, bez posebnih obeležja osim naglašenog nosa i minijaturnog oruđa ili oružja na ramenu. Četrdeset dve su gotovo identične. Njihova visina varira od dva do šest centimetara. Prilično su grube izrade i kao da su napravljene za minut, dva. Smatra se da predstavljaju članove domaćinstva ili zajednice sa Stublina, ali i da nagoveštavaju neku vrstu socijalnog raslojavanja. Po nekim tumačenjima, ovde je možda reč i o predstavi zajednice stranaca. Sve te figurine nađene su pored peći u jednoj kući, najverovatnije da bi se obeležio čin napuštanja doma – objašnjava dr Miloš Spasić, rukovodilac arheoloških istraživanja u Stublinama i viši kustos Muzeja grada Beograda. On ističe da o svetskom značaju ovog lokaliteta govori i podatak da su o njima pisali svi vodeći evropski arheolozi u više od 20 naučnih radova.
Izgleda da su Vinčanci dobro znali da odaberu mesto za život.