Podsticaji se troše bez kontrole
Država je u protekle tri godine pomogla privredu sa oko 2,5 milijardi evra kroz subvencije, povoljne kredite i poreske olakšice, ali niko nije kontrolisao kako je taj novac trošen, navedeno je u Izveštaju o dodeli državne pomoći Saveta za borbu protiv korupcije.
– Osim toga što nije pouzdan podatak o ukupnom iznosu dodeljene državne pomoći, ne postoje podaci da je taj novac namenski i efikasno potrošen i koliko su njime zadovoljeni opšti društveni interesi ili interesi preduzeća. Svrsishodnost trošenja državne pomoći nisu kontrolisali ni davaoci, ni Državna revizorska institucija, ni drugi organi – naglašeno je u izveštaju u kome se napominje da je glavni problem nepostojanje zakona kojim bi se detaljno regulisalo ko, kako i pod kojim uslovima dodeljuje pare, kao i odgovornost i kazne za sve učesnike u dodeljivanju i korišćenju državnih para.
Prema podacima, kojima savet raspolaže, Ministarstvo privrede je na primer, u protekle tri godine dodelilo 239,5 miliona evra podsticaja za investicije. Od 57 investitora, koji su ih dobili, samo sedam je domaćih, a 21 firma je imala neto gubitak u poslovanju u 2016. i 2017.
U izveštaju piše da je deset investitora, koji se bave proizvodnjom električne, elektronske i ostale opreme za motorna vozila, dobilo podsticaje u iznosu od 68,4 miliona evra. Prema poslednjim podacima APR-a, oni zapošljavaju 5.121 radnika i šest investitora posluje sa ukupnim gubitkom većim od deset miliona evra.
Interesantan podatak je i izdvajanje za proizvodnju, preradu i trgovinu hranom. Za tri investitora izdvojeno je više od deset miliona evra, a zapošljavaju samo 122 radnika.
– Za neke od njih, poput „CG fuds Evropa”, iz Nove Pazove, čiji je većinski vlasnik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, 2015. je odobreno oko četiri miliona evra. To preduzeće zapošljava četiri radnika i ima iskazan gubitak u poslovanju od 19,6 miliona dinara – piše u izveštaju.
Za „Trak lajt Evropa”, iz Beograda, čiji je osnivač iz Nemačke, subvencije od tri miliona evra date su 2014. za proizvodnju opreme za osvetljenje, a po poslednjem izveštaju APR-a taj investitor još uvek nema zaposlenih. Za proizvodnju opreme za osvetljenje date su subvencije i u 2017. u iznosu od osam miliona evra investitoru iz Austrije, odnosno firmi „ZG lajting” Beograd za koju ne postoje podaci u APR-u o broju zaposlenih i finansijskom rezultatu. Podaci ne postoje ni za investitore iz Italije, koji su dobili podsticajna sredstva za proizvodnju parfema i obuće. Međutim, u Ministarstvu privrede tvrde da nijedan dinar iz budžeta nije isplaćen na ime podsticaja, a da prethodno nije opravdan, odnosno da kompanija nije ispunila ugovorne obaveze.
– Ugovor o dodeli podsticaja potpisuje se na naš predlog pošto saglasnost daju i druga ministarstva, Komisija za kontrolu državne pomoći, Savet za ekonomski razvoj i Vlada Srbije – kažu u ministarstvu.
Kako ističu, potpisivanje ugovora, međutim, ne znači i automatsku isplatu namenjenih subvencija. Zakonom o ulaganjima definisano je da kompanija novac povlači fazno, i to svaku tranšu tek pošto ispuni definisane uslove, koji se odnose na visinu ulaganja i broj novozaposlenih radnika.
U ministarstvu tvrde da je sa kompanijom „Trak lajt Evropa” ugovor raskinut jer nisu ispunjene ugovorne obaveze i nije im isplaćen nijedan dinar državnih subvencija.
– Sa firmom „CG fuds Evropa” potpisan je ugovor 2015. Reč je o grinfild investiciji, pa je do kraja 2017. izgrađena fabrika i nabavljena oprema. Zaposleno je 108 radnika na neodređeno i 38 na određeno vreme do kraja juna ove godine. I dalje nisu isplaćene sve tranše na ime subvencija – odgovaraju u ministarstvu.
Sa kompanijom „ ZG lajting” ugovor o dodeli podsticaja potpisan je 2017. Trenutno se priprema revidirani biznis plan, koji investitor predlaže zbog racionalizacije u poslovanju i postizanja bolje organizacije u sprovođenju projekta. Nadležne službe će, kažu u Ministarstvu, pažljivo razmotriti taj predlog, pre nego što daju zvaničan stav.
Kada je reč o povoljnim kreditima, koji se privrednicima dodeljuju preko Fonda za razvoj, od 2014. do 2016. odobreni su zajmovi u iznosu oko 25 milijardi dinara, odnosno oko 207 miliona evra za 992 korisnika. U tom istom periodu kontrolisana su samo 54 korisnika, raskinut je ugovor sa 58 njih, isplaćeno je devet zajmova i izvršen je monitoring 419 korisnika.
– Pokrenuta su 5.504 sudska postupka od 2014. do 2017. Vrednost spora iznosi 17 milijardi dinara, ugovorena vrednost 13,9 milijardi dinara, a ukupno je naplaćeno 1,2 milijarde dinara. Ako se ima u vidu da su neki krediti ugovoreni pre deset i više godina, a utuženi u poslednje četiri godine, jasno je kakva je efikasnost rada fonda i ostalih institucija zaduženih za naplatu dospelih obaveza korisnika kredita – navedeno je u izveštaju. Kako se, i da li se, kontroliše dodela i korišćenje državnog novca nismo dobili odgovore od Ministarstva finansija i od Fonda za razvoj.