Erdogan odseca Istanbul od Evrope
Босфор постаје тесан (Фото Пиксабеј)
Uprkos finansijskoj krizi i padu kursa nacionalne valute, Turska će prokopati kanal od Crnog do Mramornog mora kako bi rasteretila Bosfor i Dardanele, koji razdvajaju Evropu od Azije.
„To je najvažniji objekat na kojem radi naše ministarstvo i nastavljamo neophodne pripreme za raspisivanje tendera i početak gradnje”, kaže ministar za urbanizam i okolinu, Murat Kurum, preneli su lokalni mediji.
Prema ranijim nezvaničnim procenama, Istanbulski kanal koštaće najmanje petnaest milijardi dolara. Mnogi stručnjaci tvrde da je i to nerealna procena, pošto treba raseliti oko 800.000 ljudi iz te oblasti. Posle pada kursa lire, pominje se čak i višestruko veća svota i to će u svakom slučaju biti ogromna para i za petnaestu ekonomiju sveta. Doduše, računa se i na značajnu zaradu jer će brodovi od prvog dana morati da plaćaju prolaz kroz kanal. Zvaničnici zasad primetno izbegavaju da govore o ceni tog mamutskog objekta.
Istanbulski kanal, koji mnogi zbog ogromne cene nazivaju „ludi projekat”, gradio bi se zapadno od moreuza. Kada se završi taj objekat, evropski deo grada na Bosforu pretvorio bi se u veštačko ostrvo. Na njegovim obalama nikao bi novi grad: poslovni i stambeni centar. Preko njega treba da se podigne i nekoliko mostova za putnički i železnički saobraćaj ka Evropi i obratno.
Redžep Tajip Erdogan je prvi put progovorio o Istanbulskom kanalu 2011. godine, dok je još bio premijer. Kanal bi trebalo da bude dug najmanje 45 kilometara, širok 150 a dubok 25 metara. Moći će da prima najveće brodove, uključujući tankere koji prenose naftu i druge opasne materijale. To bi oslobodilo 15-milionski Istanbul opasnosti pošto je Bosfor postao pretesan da propusti sve grdosije koje plove iz Crnog ka Mramornom moru i obratno.
U nekoliko havarija, koje su se desile poslednjih godina, stradalo je više od 50 ljudi, a moreuz je jednom danima bio u plamenu pošto se zapalila izlivena nafta. Prema konvenciji, koja je 1936. godine uvojena u Montreu, trgovačkim brodovima se u vreme mira garantuje slobodna plovidba kroz Bosfor i Dardanele. Ali, razvoj pomorstva je učinio svoje. Tada je godišnje kroz moreuze prolazilo svega 4.500 a sada više od 80.000 brodova.
„Došlo je vreme da se izmeni konvencija iz Montrea kako bi se zaštitili ljudi koji žive na obalama moreuza”, ističu u Fondaciji za pomorsko pravo posle učestalih incidenata u Bosforu. Turska vlada je pokrenula inicijativu da se tankeri i drugi brodovi, koji prevoze opasne terete, izmeste u kanal koji bi povezivao Crno i Mramorno more.
Ovo je jedan od najvećih projekata u svetu, veći od Panamskog i Sueckog kanala, izjavio je Erdogan najavljujući gradnju tog objekta o kojem je, kažu, sanjao još dok je krajem devedesetih godina prošlog veka bio gradonačelnik milionskog grada na Bosforu. Istanbulski kanal trebao bi da bude završen do 2023. godine, kada Turska planira pompezno da obeleži stotu godišnjicu proglašenja republike.
„Erdogan sada, kao što su to nekada radili sultani, želi da iza sebe ostavi monumentalni objekat po kome će ga pominjati generacije koje dolaze”, kažu kritičari „lude” ideje.