Prednost dojenju, a dohrana samo kad mora

Danijela Davidov-Kesar

03. 10. 2018. 20:33

Педијатри подсећају да беба не плаче само зато што је гладна (Фото Р. Крстинић)

Društvene mreže su se usijale a i javnost ustalasala zbog pisma majke koja se nedavno porodila u Ginekološko-akušerskoj klinici „Narodni front”, a čiji identitet nije poznat.

U otvorenom pismu objavljenom na jednom portalu žena je iznela niz neverovatnih tvrdnji. Naglasila je da je u porodilištu ukinuta dohrana beba, da tek rođeni mališani od gladi ne mogu da zaspe, dok majke kukaju nad njima i da pomešani plač odjekuje hodnicima ove ustanove.

O čemu je zapravo reč i da li je ovo tačno, pokušali smo da saznamo u nadležnim institucijama. U Ministarstvu zdravlja najpre saznajemo da je cilj stručnjaka da se promoviše dojenje u porodilištima, jer je majčino mleko za bebu najzdravije, ali da se u slučaju kada porodilja ne može da doji svakako obezbeđuje dohrana, i to nije ukinuto niti ikada dovođeno u pitanje. Pometnju je izazvalo uvođenje Uredbe o nacionalnom programu podrške dojenju, porodičnoj i razvojnoj nezi novorođenčeta, koju je donela Vlada Srbije, a stupila je na snagu 19. jula. U uredbi su naglašene prednosti dojenja, ali i data podrška majkama da što pre uspostave hranjenje beba na ovaj prirodan način, i skrenuta pažnja na važnost toga da mame budu sa novorođenčadima i danju i noću.

Prim. dr Ljiljana Stanković, neonatolog u GAK „Narodni front”, objašnjava da niko u ovoj ustanovi neće dozvoliti da bebe ostanu gladne, ali da im je cilj da promovišu dojenje.

– Bebin želudac je veličine klikera i dovoljno je da po obroku dobije tri do pet mililitara mleka. Majčino mleko je veoma važno za zdravlje bebe, a podaci pokazuju da u Srbiji malo više od polovine novorođenčadi prvi podoj dobije u prvom satu po rođenju – ističe neonatolog.

Istraživanje je pokazalo da je dojenje isključivi način ishrane 12,8 odsto dece mlađe od šest meseci. Tu statistiku trebalo bi promeniti tako što majkama mora da se pomogne kako bi im se olakšao početak dojenja, jer je ta podrška veoma bitna. Trebalo bi imati na umu da nije svaki plač bebe povezan za glađu. One plaču i iz drugih razloga, to je njihov vid komunikacije sa okolinom. A dešava se da im se, čim počnu da plaču, daje flašica sa dohranom, što ne bi trebalo da se čini – ističe dr Stanković.

Ona smatra da žene treba edukovati i objasniti da je majčino mleko lakše svarljivo, i ističe da je, što je žena obrazovanija i društvo bogatije – i uspeh dojenja veći. Svega pet odsto majki ne može da doji zbog ozbiljnih problema, kaže, dok ostale žene to mogu ali se dešava da su pod stresom, da imaju predrasude, da odustaju kada se nađu pred preprekama... Istraživanja pokazuju da dojena deca imaju manji rizik od sindroma iznenadne smrti, infekcija, kao što su crevne, srednjeg uva, disajnih puteva, ali i alergija. Ti mališani imaju i manji rizik za dobijanje metaboličkog sindroma, a ujedno im se podstiče razvoj moždanih funkcija, inteligencije, mišljenja, učenja.

Ipak, činjenica je da ženama koje imaju probleme sa dojenjem treba pružiti više podrške u porodilištima i pokazati im kako se to može savladati na najbolji mogući način, jer se u nekim porodilištima dešava da prava podrška izostane i da je osoblje neljubazno prema novopečenoj mami. Isto tako, nije u redu osuđivati mame koje ne mogu da doje, jer se dešava da to veoma loše utiče na njihovo raspoloženje, pa neke od njih smatraju da nisu dovoljno dobre majke ako mališanu ne mogu da priušte sopstveno mleko.

Treba napomenuti da je novom uredbom u porodilištima zabranjeno izlaganje plakata ili drugih materijala proizvođača ili distributera zamena za majčino mleko, flašica, cucli varalica i ostalih materijala kojima se promoviše upotreba tih proizvoda, kupona za povlašćenu kupovinu i poklona koji sadrže zamene za majčino mleko.