Prvi među jednakima
(Илустрација Драган Стојановић)
Ruski arhijereji više se ne mole na liturgijama za poglavara, po diptihu, prve pravoslavne crkve: vaseljenskog patrijarha Vartolomeja. Rusi smatraju da je prekoračio svoja ovlašćenja kada je odlučio da sam reši pitanje davanja autokefalnosti crkvenim strukturama u Ukrajini. Kroz seriju obraćanja javnosti i medijima, ruska strana, u suštini, poručuje vaseljenskom patrijarhu da nije istočni papa, već prvi među jednakima.
Patrijarh Vartolomej odgovara: vaseljenska patrijaršija ima isključivo pravo da daje autokefalnost. To su „majci crkvi” zagarantovali vaseljenski sabori, rekao je nedavno on, uz raniju opasku da sve čini brinući za jedinstvo i dobrobit svojih „ćerki”. Za sada nepomirljivi stavovi Moskve i Carigrada prete da prerastu u raskol.
Vaseljenski patrijarh Vartolomej, kojem je ruski Sinod poručio da će lično on snositi posledice ako do toga dođe, na čelu je Carigradske patrijaršije od 1991. kao njen 270. poglavar. Svetovnog imena Dimitris Arhontonis, rođen je u malom mestu na ostrvu Imbros u Turskoj, čiji je i državljanin.
Bio je profesor na bogosloviji na Halki, koju je i sam pohađao, mitropolit filadelfijski i halkidonski. Za vaseljenskog patrijarha izabran je s mesta sekretara tadašnjeg poglavara Carigradske patrijaršije Dimitrija.
Kad god treba njegovu biografiju predstaviti u najkraćim crtama izdvajaju se dve stvari kao ključne: okrenutost međuhrišćanskom i međuverskom dijalogu i briga za zaštitu životne sredine. Više puta se sastajao s poglavarima Rimokatoličke crkve, obilazio s njima sveta mesta, učestvovao na zajedničkim bogosluženjima.
Prisustvovao je ustoličenju pape Franje, kao prvi pravoslavni patrijarh koji je uzeo učešća u ovoj svečanosti od 1054. godine. Posle brojnih radova i poslanica na temu životne sredine i međunarodnih seminara posvećenih ovoj temi koje je organizovao, dobio je epitet „zeleni patrijarh”.
Govori grčki, turski, italijanski, nemački, francuski i engleski jezik, kao i starogrčki i latinski. Obraćao se članovima Evropskog parlamenta, Uneska, Svetskog ekonomskog foruma, brojnih nacionalnih parlamenata. Šest godina pošto je izabran za vaseljenskog patrijarha, dodeljena mu je prestižna Zlatna medalja američkog kongresa.
U rodnoj Turskoj više puta je upozoravao na diskriminaciju pravoslavnih koji nemaju pristup teološkom obrazovanju jer je od 1971. zatvorena bogoslovija na Halki. Pre desetak godina turski sud osporio mu je titulu „vaseljenski” uz obrazloženje da on nije poglavar svih pravoslavaca u svetu, već samo lokalne grčke pravoslavne zajednice.
Patrijarh Vartolomej podsetio je da ovu titulu carigradski patrijarsi nose od 6. veka i da ona nema političko značenje. „Nikada je se neću odreći”, izjavio je tada vaseljenski patrijarh.