Simulantima prete otkazi
(Фото Пиксабеј)
Ukoliko Ministarstvo za rad i zapošljavanje bude prihvatilo, a Skupština Srbije usvoji izmene Zakona o radu, na predlog Privredne komore Srbije (PKS) za dopunu zakonskih odredbi koje se odnose na privremenu sprečenost za rad, poslodavci u Srbiji ubuduće će lakše moći da daju otkaz zaposlenima koji zloupotrebljavaju bolovanje.
Ovu inicijativu PKS je podnela resornom ministarstvu još pre četiri meseca, i to zbog toga što se pokazalo da radnici učestalo otvaraju lažna bolovanja. Nadležni su predložili da se zakon dopuni tako da poslodavac može da zatraži izveštaj zdravstvene ustanove na osnovu kojeg bi se utvrdila osnovanost bolovanja ukoliko je u toku jednog meseca procenat zaposlenih koji su odsutni veći od deset odsto. Predlog PKS je da, ukoliko se utvrdi da je došlo do zloupotrebe prava na bolovanje, poslodavac može da zaposlenom da otkaz, odnosno da postupi u skladu sa odredbom člana 179. stav 3. tačka 3. tog zakona, koji se upravo odnosi na otkaz i razloge za njega.
U PKS-u objašnjavaju da, ako se utvrdi da je nadležni lekar izdavao potvrde o privremenoj sprečenosti za rad koje nisu bile realne, može da se pokrene postupak pred Ministarstvom zdravlja zbog izricanja disciplinske mere protiv nadležnog lekara.
– Cilj pokretanja ove inicijative jeste sprečavanje zloupotreba ovog instituta u praksi, kao i razmatranje mogućnosti za poboljšanje regulative u oblasti radnih odnosa. Osim ove, PKS u 2018. nije imala drugih inicijativa za izmenu Zakona o radu – ističu u PKS.
U Ministarstvu rada se nisu oglašavali povodom pitanja „Politike” o inicijativi PKS, ali ako se može verovati ranijim procenama, u zemlji se godišnje otvori više od 300.000 bolovanja, što je više od evropskog proseka. U toku prošle godine oko 11 odsto ljudi bilo je na bolovanju iz potpuno neopravdanih razloga, rezultati su kontrole koju je početkom 2018. uradio Republički fond za zdravstveno osiguranje, a objavila „Politika”. U Ministarstvu zdravlja tada su najavili da će ove godine doći do detaljnije provere otvaranja bolovanja zbog dijagnoza na koje se zdravi ljudi najčešće „izvlače” – depresija, stres na poslu, bolovi u leđima, vrtoglavica…
Predstavnici sindikata i poslodavaca podržavaju usavršavanje Zakona o radu, a podsećaju i na to da svaka njegova izmena ide na štetu zaposlenih.
– Nije nimalo lako utvrditi ko je od radnika na lažnom bolovanju. Kad se takve stvari dešavaju, najviše zloupotreba ima u državnom sektoru, dok se kod privatnika takvi slučajevi mogu izbrojati na prste jedne ruke, jer su radnici isprepadani od gubitka posla. Tamo se maltene niko i ne usuđuje da rizikuje posao otvaranjem lažnog bolovanja – smatra Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i samostalnih sindikata.
Rešenja koja nudi PKS Savićeva samo delimično podržava.
– Dobro je da se PKS time pozabavila, jer ne opravdavam lažna bolovanja, ali razumem i ljude koji to koriste da bi mogli da rade još neki posao da bi preživeli. PKS bi ipak više trebalo da se pozabavi mogućnostima smanjenja opterećenja poslodavaca nauštrb toga da zarade budu veće, da radnik bude zadovoljniji. Jer, ako je prosečna plata oko 50.000 dinara, a gro ljudi prima upola manje, onda je razumljivo što neko ide na bolovanje da bi mogao da radi dodatni posao – ističe Savićeva.
Da je stanje sa zloupotrebom bolovanja u firmama i te kako prisutno potvrđuje i Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije.
– Dešavalo se da radnici u unutrašnjosti, koji se uzgred bave i poljoprivredom, najčešće odu na bolovanje kako bi radili svoj dodatni posao. Kada dođe vreme za to, proizvodni pogoni se bukvalno isprazne. Zato treba pooštriti mere kontrole, jer je reč o prevari, a i unija će na socioekonomskom savetu podržati ovu inicijativu PKS-a – ističe Atanacković, i priznaje da je ipak primećeno smanjivanje lažnih bolovanja u odnosu na period od pre 30 i više godina. Tada je bilo više zloupotreba, bila je i manja kontrola vlasnika, a i lekari su olako davali bolovanja. Sada, sa opštom privatizacijom i većom brigom privatnih vlasnika, broj takvih prevara se smanjuje – kaže Atanacković.