U EU sve više izvozimo gotove proizvode
Марко Чадеж (Фото Танјуг)
Glavna tržišta na koja odlaze srpski proizvodi su zemlje Evropske unije, potom u CEFTA region, a na trećem mestu je Ruska Federacija. Osim najvećim trgovinskim partnerima, Srbija svoju robu prodaje na svim kontinentima, a ukupna robna razmena sa svetom porasla je u prvih osam meseci ove godine 11 odsto i dostigla 24,88 milijardi evra. Naši privrednici su izvezli robu vrednu 10,73 milijarde evra, što je 8,5 odsto više nego u istom periodu 2017. Osim što raste vrednost izvoza, Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, ukazuje da se povećava broj izvoznika, širi se lista izvoznih proizvoda, naše kompanije osvajaju nova tržišta i najbitnije, poboljšava se struktura izvoza.
– U svet plasiramo sve više finalnih proizvoda i robe višeg stepena prerade, čemu su umnogome doprinele i strane investicije, uglavnom usmerene u prerađivačku industriju – ocenjuje Čadež za „Politiku”.
Od početka 2013. zaključno sa 2017. najviše stranih direktnih investicija, objašnjava, plasirano je u proizvodnju, i to upravo u auto, prehrambenu, hemijsku i industriju gume i plastike, u sektore koji imaju ili najveće učešće u izvozu industrijskih proizvoda ili beleže najveći rast izvoza ili imaju najveći napredak u stepenu finalizacije proizvoda.
Primera radi, učešće industrijskih proizvoda u izvozu na nemačko tržište, odakle nam je poslednjih godina došlo najviše investicija u prerađivačku industriju, danas je, kaže Čadež, 89 odsto, od čega su polovina mašine i transportni uređaji.
U prilog ovim tvrdnjama idu i podaci da je samo u ovoj godini, za osam meseci na listi izvoznika bilo 170 kompanija više i da je roba iz Srbije prodavana na 12 tržišta više nego u istom periodu prošle godine.
Predsednik Privredne komore Srbije kaže da je za održivi rast srpske ekonomije važno što vrednost robe, koju plasiramo na inostrana tržišta, iz godine u godinu raste, što je naš robni izvozni učinak na svetskom tržištu u proteklih pet godina povećan 72 odsto (sa 8,7 milijardi evra u 2012, na 15 milijardi evra u 2017), a u zemlje EU 94 odsto (izvoz Srbije u EU 2017. iznosio je 9,9 milijardi evra, dok je 2012. bio 5,1 milijardu evra). Značajno je takođe što je deficit u robnoj razmeni sa svetom smanjen 26 odsto, a sa ekonomijama EU više od trećine, tačnije 38 procenata.
Poseban kvalitet našoj trgovini sa svetom, prema mišljenju predsednika PKS, daje rastući prihod od prodaje usluga na svetskim tržištima i povećanje suficita, koji ostvarujemo u razmeni usluga sa svetom, čemu sve više doprinosi IKT sektor. Samo u ovoj godini registrovani izvoz kompjuterskih usluga, koji u izvozu IKT sektora učestvuje sa više od 80 odsto, povećan je 35 odsto, pa je realno, procenjuje, da će do kraja godine biti oko milijardu evra.
Inače, ukupna razmena usluga Srbije sa svetom u 2012. bila je 6,1 milijardu, a u 2017 – 9,5 milijardi evra. Izvoz usluga u odnosu na ostvareni u 2012, u narednih pet godina, zaključno sa 2017, povećan je 69 odsto i to sa 3,1 milijarde dinara na 5,2 milijarde evra, uz skok suficita čak devet puta – sa 111 miliona evra na 949 miliona evra.
Rast izvoza i robe i usluga, prema Čadežovim rečima, doprineo je povećanju otvorenosti domaće ekonomije, koja se meri odnosom ukupne spoljnotrgovinske razmene prema bruto domaćem proizvodu.
– Otvorenost naše privrede raste od 2015. kada je, zbirno, vrednost uvoza i izvoza i robe i usluga prvi put premašila bruto domaći proizvod. Prošle godine naša ukupna razmena sa svetom iznosila je oko 44 milijarde evra i bila je 12,2 odsto veća od ostvarenog BDP-a – ukazuje Čadež.