Za saplitanje migranata – nagrada i oslobađajuća presuda

Biljana Mitrinović Rašević

02. 11. 2018. 13:20

Човеку кога је мађарска сниматељка саплела прво је испао седмогодишњи син из руку а потом је и он преко њега пао (Фото Јутјуб)

Jedna od ponižavajućih i potresnih priča iz vremena kada je 2015. godine najveći broj migranata iz Azije krenuo put Evrope završila se povoljno po same sudionike incidenta, ali je mađarsko pravosuđe svojom odlukom zaprepastilo veći deo javnosti.

Vrhovni sud Mađarske je presudio da snimateljka Petra Laslo nije kriva zbog toga što je početkom septembra pre tri godine šutirala migrante i saplela jednog Sirijca koji je u naručju nosio dečaka dok je kamerom s ramena snimala „proboj” policijskog kordona na srpsko-mađarskoj granici. U presudi je ona pravosnažno oslobođena, iako je, doduše, navedeno da nije baš postupila moralno.

Petra je svetsku „slavu” stekla kada je prvo preko društvenih mreža a potom i evropskih javnih servisa emitovan snimak drugog snimatelja na kome se vidi kako ona snimajući migrante koji pretrčavaju granični pojas nogom udara jednu devojčicu i namerno sapliće sredovečnog čoveka koji pored nje trči noseći u naručju dečaka i kesu, a na leđima prepun ruksak. Na snimku se vidi da je njen potez izazvao nevericu i nekolicine policajaca koji nisu primenjivali silu prema migrantima, nego su ih uglavnom jurili.

Čoveku koga je mađarska snimateljka saplela prvo je ispao sedmogodišnji sin iz ruku, a potom je i on preko njega pao. Migrant, za koga se kasnije ispostavilo da je Sirijac Osama Abdul Mohsen, tim potezom je bio zaprepašten i ljutito je vikao na Petru dok je dete plakalo, a policajac je rukom pokazivao gestove pokušavajući da smiri situaciju.

Trećestepeni sud je pre dva dana u presudi konstatovao da se postupak Petre Laslo ne može okarakterisati kao „naglašena netrpeljivost prema nekoj zajednici odnosno vandalizam”. Sud je ustanovio da je snimateljki jedino moglo da bude suđeno zbog remećenja javnog reda i mira, ali pošto se incident dogodio pre tri godine, slučaj je zastario. Pre ove odluke prvostepeni i drugostepeni sudovi osudili su snimateljku Petru Laslo na uslovnu trogodišnju kaznu zatvora. U januaru prošle godine sud u Segedinu je, nakon što je detaljno prikazivan deo po deo snimka, konstatovao da je njen postupak u suprotnosti s društvenim normama, da činjenice demantuju tvrdnju da je to učinila u samoodbrani i potvrdio je prvostepenu presudu o uslovnoj trogodišnjoj kazni.

Petra Laslo nije bila tada u sudnici, ali se posredstvom video-linka obratila sudijama i u suzama rekla da nije kriva i da će se žaliti na presudu, jer je već kažnjena pošto je dobila otkaz u televiziji N1TV, koja je bila bliska Jobiku.

U Međuvremenu je Mađarska postala hermetički zatvorena država za migrante. Vladajuća stranka Viktora Orbana Fides je preuzela glasače desničarskog Jobika, za koji je snimateljka pravila reportažu tokom koje je nogom udarala migrante – i osvojila još jednu pobedu u parlamentu. A kontroverzna Petra Laslo, koja je našla posao na provladinom portalu, u novembru prošle godine je zbog svađe i uvreda tokom intervjua sa Đerđom Silađijem, poslanikom Jobika, dobila oročenu zabranu izveštavanja iz parlamenta.

Godinu dana nakon što su snimljeni njeni sramni gestovi prema migrantima, Petra Laslo je dobila nagradu za kratki dokumentarni film iz perioda mađarske revolucije 1956. godine na jednom domaćem filmskom festivalu. Opozicija i civilni sektor, koji su u to vreme organizovali velike proteste protiv Orbanove vlade u svim većim gradovima, negodovali su zbog toga što je nagradu dobila novinarka koja je osramotila Mađarsku i profesiju i što su reditelj, njen suprug, i ona dobili novac za taj film iz državnih fondova i što joj je prilikom uručenja čestitao jedan visoki funkcioner vladajuće stranke.

Posle skandaloznog poteza mađarske novinarke, otac koji je u naručju sa detetom sapleten na putu ka azilu – postao je simbol nesrećne migrantske sudbine. Ispostavilo se da je fudbalski trener, da je s porodicom iz Sirije prebegao u Tursku, a odatle s najmlađim sinom Zaidom krenuo put Nemačke. Mohsen nije stigao do Nemačke, nego do Madrida, a jedan fudbalski klub iz Hetafea ga je zaposlio kao trenera. Zaid je takođe ostvario svoj dečački san, jer je sa dečacima koji prate fudbalere madridskog Reala istrčao na teren i stajao tik ispred slavnog Kristijana Ronalda.

U celoj priči jedino je mađarski vrhovni sud pokazao lošu stranu svoje veze sa politikom.